Ako resorno Ministarstvo i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija osiguraju zajedničku platformu i suradnju drugih komplementarnih ministarstava, već do kraja ove godine mogu početi nove znatne investicije.
Mišljenje je to Mladena Vedriša, profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jednog od panelista Liderove 1. regionalne konferencije o energetskoj budućnosti ‘Energetska politika Vlade - provedba!’ koja se održava 3. srpnja u zagrebačkom Hypo centru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva.
- Novoosnovani Centar mora početi otklanjati zapreke. Kašnjenje u izradi i prihvaćanju prostornih planova, prenormiranost u izradi studija o utjecaju na okoliš, otvorenost i pouzdanost u suradnji s potencijalnim domaćim i vanjskim ulagačima te primjena Trećeg energetskog paketa nezaobilazne su teme vezane uz uspješnost novih investicija - napominje Vedriš.
Hrvatska je, naime, često u raskoraku vlastitih potreba, proklamacija te realnih akcija. Svjesna je niza slabosti koje je smještaju na dno liste ekonomske razvojne uspješnosti među tranzicijskim državama. Ništa drukčije nije ni u sektoru energetike. Deficiti u proizvodnji električne energije često su visoki, što dodatno pojačava deficit vanjsko-trgovačke bilance.Kao rezultat takvog stanja država je utvrdila prioritete koji se podudaraju s prioritetima u investicijskim planovima zemlje: korištenje hidropotencijalima, gradnja termoelektrana, ulaganja u obnovljive izvore energije. I što sada, nakon godina ritualnog najavljivanja ostvarenja tih projekata?- Jedini je suvisli odgovor akcija. I to konkretna - jasan je Vedriš.