U zagrebačkom hotelu Westin danas je otvorena 3. Liderova energetska konferencija o energetskoj budućnosti – ‘Vladina energetska politika – provedba‘.
Glavni urednik poslovnog tjednika Lider, Miodrag Šajatović prilikom otvaranja konferencije kazao je prva konferencija pokrenuta prije tri godine kada se očekivalo da će investicije u energetici podgrijati hrvatsko gospodarstvo.
-To se nije dogodilo, ne možemo igrati na nokaut, moramo igrati na bodove jer se jedino tako može ostvariti pomak. Euforija se stišala i energetika je dobila svoje mjesto u nacionalnoj ekonomiji - kazao je Šajatović.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak potvrdio je da je energetska euforija stišana, ali je dinamika nevjerojatna. Tri su ključne stvari u sektoru: novi okvir Europske Unije u kojem treba naći hrvatski interes, pregovori oko novog upravljanja u Ini i natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranskom podmorju.
- U data room do danas je ušlo 40 kompanija koje su zainteresirane za Jadransko podmorje. Do rujna će u Hrvatsku doći još puno eminentnih naftnih kompanija. U pripremi je osim off-shora, prvi natječaj za on-shore eksploataciju u Podravini i Posavini koji će aktivirati dio naše industrije. Aktivirati ćemo i Dinaride koji su vrlo potentni i imaju potencijal za eksploataciju – tvrdi Vrdoljak.
Zabrinut je zbog ukrajinske krize i prekida dostave plina toj zemlji. Ta se kriza može itekako reflektirati na regije, zbog čega sada treba osigurati dostavu svim domaćinstvima. Dugoročno, ugrožena je i Hrvatska, no Vrdoljak smatra da to nije nikome u interesu. U budućnosti treba gledati šire od hrvatskih granica i usmjeriti svoju pomoć susjedima. Na planu novih dobavnih pravaca koji bi bili korisni i susjedima očekuje se i pomoć Europske unije.
-U slučaju Ine, Vlada želi imati upravljačka prava nad tom kompanijom i njenim rezervama. Downstream nije toliko presudan, no za nove koncesije potrebno je upravljati upstreamom u najvećoj nacionalnoj kompaniji. Moramo imati utjecaj u razvoju, dok proizvodnja mora rasti – konkurentnost naših rafinerija mora biti na puno većoj razini no što je danas. Bez rafinerija smo izgubili šansu za razvoj jer one opskrbljuju i sve susjedne zemlje – rekao je Vrdoljak.
U tijeku je i natječaj za termoelektranu Plomin kojim je Vrdoljak zadovoljan jer su u drugi krug natječaja prošli eminentni svjetski investitori koji će potrošiti oko 800 milijuna eura. Zaključni ugovori s ulagačima trebali bi biti potpisani krajem ove godine.
- U obnovljivim izvorima treba razviti mali hidro-potencijal koji neće ići preko leđa građana ili još gore industrije, to nema logike i to mudra država neće napraviti. Što se HEP-a tiče, on mora čuvati kvalitetne kupce, no ako ostane samo u Hrvatskoj neće biti dobro. HEP u što kraće vrijeme mora postati regionalni igrač. Treba ući u investicije u Sloveniji, Bosni, Mađarskoj i Srbiji – gdje god je potrebno. Ako HEP ostane samo u Hrvatskoj biti će u velikim problemima. Udjel od 90 posto u Hrvatskoj treba mijenjati za devet udjela od deset posto jer to jamči potencijal – zaključio je Vrdoljak.
Što nam pružaju istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, što je dosad napravljeno i koji su sljedeći koraci, otkrila nam je Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.
Posljednih godinu dana napravljen je regulatorni okvir u skladu s direktivama EU, prikupljeni su geološki podaci, snimljen je novi set podataka, oformljen je data rooom pri Agenciji, definirana su istražna područja, finacijski model, donesen je set podzakonskih akata te kriteriji za odabira najpovoljnijeg investitora koji će sutra proizvoditi u Hrvatskoj i model ugovora o podijeli proizvodnje.
Kroz povijest je snimljeno puno podataka; postoji 75 tisuća kilometara seizmičkih podataka, 133 bušotine u području Jadranskog mora te 4000 na kopnu. No da bi stekli bolji pregled geopotencijala s kojim raspolažemo, Dorić je napomenula da je bilo nužno napraviti nove snimke zbog čega je angažiran Spectrum koji je snimanje završio u siječnju te dao zreliju sliku potencijala.
-To je bio ključ za postizanje ovakvog interesa – naglasila je Dorić, dodavši da je data room za podatke na Jadranu otvoren u ožujku, a za kopno početkom lipnja.Osvrnula se i na blokove: u sjevernom dijelu Jadrana imamo devet blokova, 20-tak na srednjem i južnom dijelu i oni su u rasponu od 1000 do 1600 četvornih kilometara te Dorić očekuje da će većina biti predmetom interesa javnog nadmetanja.
Što se tiče financijskog modela, on obuhvaća novčanu naknadu i naknadu koja se tiče podjele proizvodnje.-Minimalizirali smo namet investitora u istažnom periodu, a u periodu proizvodnje su nameti usklađeni s najboljim svjetskim praksama – napomenula je Dorić, nastavivši s uvjetima koje investitori moraju zadovoljiti, a jedan od preduvjeta je i njihova besprijekorna prošlost bez incidenata.
Prvo nadmetanje je objavljeno početkom travnja, a do kraja godine se očekuje da će i imena investitora biti poznata. Očekuje se potpisivanje ugovora najkasnije početkom ožujka 2015., a trenutno je u pripremi isti za kopno. Dorić je zaključila svoje izlaganje s prednostima koje nam donosi istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, kao što je razvoj direktne i indirektne industrije, održivi ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta te koristi za državni proračun s aspekta poreza i minimalne naknade. Pored toga, zaključila je, projekt se uklapa u priču energetske stabilnosti i neovisnosti.
Na kraju prvog dijela konferencije, Josip Borak iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija istaknuo je kako u mapi investicijskih projekata u ovom trenutku ima 136 projekata vrijednih 15,5 milijardi kuna.
Što se tiče obnovljivih izvora energije, lani je donesen novi akcijski plan jer je došlo do smanjenja potrošnje uslijed recesije. Do sada je realizirano 42 posto plana kojeg treba završtiti do 2020. godine.
-Da bi poboljšali koordinaciju na svim razinama EU traži jedno centralizirano tijelo. To je moguće jedino kroz CEI. Da bi pratili energetski sektor izrađen je sustav za verifikaciju koji ulazi u upotrebu do kraja ovog mjeseca kada kreće edukacija po gradovima i općinama – kazao je Borak.
Osvrnuo se i na projekte koji traže strateškog partnera. Prvi je Plomin C koji nosi povjesnu titulu ‘strateškog projetka‘. Drugi je hidroelektrana Kosinj/Senj koji bi trebao bit završen 2018. godine. Radi se i na Plinskoj elektrani Osijek i EL-TO elektrani u Zagrebu. Zadnji je LNG terminal koji treba imati kapacitet od šest milijardi kubičnih metara plina, a vrijedi oko 800 milijuna eura.