Aktualno Konferencijske vijesti

Vujčić: Rast produktivnosti je zaustavljen, Hrvatska je prestala biti ‘catching-up’ zemlja

Umjesto uobičajene najave smjernica monetarne politike, guverner HNB-a je na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova govorio o proizvodnosti i izvozu, pri čemu je upozorio na nisku produktivnost domaće ekonomije i apelirao na izvršnu vlast da – barem u nekim od 15-ak društvenih sfera zrelih za strukturne reforme – poduzme nešto i približi nas usporedivim zemljama u Europi.

>>> FOTO – Počeo je Dan velikih planova: Preko 400 sudionika prati čelne ljude politike i gospodarstva

– Po GCI i Doing Business utvrđeno je jedno 15 ozbiljnih područja za strukturne reforme ako se želimo približiti zemljama srednje i istočne Europe. Udio izravnih stranih ulaganja u izvozu je niži od ostalih i opada u posljednje vrijeme. A recimo Slovačka prognozira 1,4 posto viši rast samo zato jer su otvorili novu tvornicu automobila. Takvih ulaganja kod nas fali. Komparativno ne stojimo dobro u odnosu na EU i Središnju i Istočnu Europu. To je problem, ali je i prilika. Ako smo nisko, što god dobro napravimo omogućava nam da se relativno brzo podignemo. I trebalo bi bar neke od ovih pokazatelja dovesti bar na prosjek i to nam može dignut rast BDP-a za 1 postotni poen godišnje, a to je jako puno. U području smo gdje samo imitacijom drugih već možemo poboljšati potencijalnu stopu rasta BDP-a – kazao je Vujčić.

>>>Dan velikih planova

Dajući pregled raznih parametara koji utječu na proizvodnost i izvoz, Vujčić je naglasio da je Hrvatska ranije pratila zemlje srednje i istočne Europe u pokazatelju produktivnosti, ali da se u posljednje vrijeme zaustavila, te je prestala biti tzv. ‘catching-up’ država. Pritom je upozorio da eurozona ima najsporiji rast proizvodnosti u usporedbi s Japanom i SAD-om, a pritom je Hrvatska među lošijima u Europi.

Martina Dalić i Andrej Plenković, Foto: Lider/Ratko Mavar

– Stopa rasta proizvodnosti je važna jer je povezana sa standardom, u dugom roku standard ovisi u potpunosti o stopi rasta proizvodnosti i svi smo za to zainteresirani i ako nešto ne poduzmemo nastavit ćemo padati na tom važnom pokazatelju. Iako često mislimo drugačije, investicije nisu problem, problem je u ljudskom kapitalu. Investicija smo imali slično kao i drugi, ali išle su u trgovinu, građevinu, dakle sektore koji su nisko proizvodni – objasnio je guverner HNB-a.

Izvoz je glavni generator oporavka

U posljednje tri godine izvoz je bio glavni generator oporavka, ali Vujčić je napomenuo da nije rastao zbog strukturnih promjena, nego zato jer je Hrvatska ušla u EU. Pritom je Hrvatska po izvozu roba i dalje na začelju Europe, jer joj je struktura izvoza takva da kroz turizam najviše izvozi usluge koje, uz to, nisu niti usluge intenzivnog znanja. Estonija, ilustrirao je guverner, ima sličnu strukturu izvoza, ali izvozi usluge intenzivnog znanja, iz područja ICT-a i telekomunikacija.

– Troškovi rada rastu sporije od produktivnosti i to je dobra vijest, ali trend nije potpomognut smanjenjem troškova države, što bi daljnje poboljšalo konkurentnost. Sama cjenovna konkurentnost nema previše veze u usporedbi sa zemljama EU. Veze tečaja i izvoza nema, deprecijacija tečaja ne dovodi do povećanja tržišnih udjela, važniji su necjenovni faktori izvoza, što je ustanovljeno i ulaskom u EU, kad je robni izvoz rastao po stopama od 10 posto – kazao je Vujčić.

Foto: Lider/Ratko Mavar

Govoreći o područjima gdje bi se nešto moglo relativno jednostavno napraviti da se podigne produktivnost ekonomije, Vujčić je istaknuo obrazovanje, zaposlenost, sustav financiranja ekonomije, državnu potrošnju i progresivnost poreznog opterećenja.

– Po izdacima za obrazovanje, Hrvatska je blizu prosjeka, ali što se tiče rezultata PISA testova, zaostajemo. Dakle, imamo lošije obrazovanje i moramo ga poboljšati. Ako gledamo znanja za istraživanje i razvoj, Hrvatska je na začelju EU i usporedivih zemalja srednje i istočne Europe i Hrvatska mora poticati veća ulaganja u to područje. Ako uspoređujemo EU i SAD, vidimo da je ekonomija uspješnija, ako je više vođena dioničkim tržištem od bankarskog. A i tu zaostajemo za EU. Što se tiče regulacije tržišta proizvoda, najlošiji smo u EU. Kontrola, regulacija, birokratske zapreke, prepreke za investicije i izravna ulaganja – svugdje loše stojimo u odnosu na ostatak Europe i tu se moraju ukloniti prepreke. Problem je i progresivnost poreznog sustava, koja je prilično jaka u odnosu na Europu i bolje bi bilo u ovom trenutku da je porezni klin manje progresivan – kazao je Vujčić.

Guverner HNB-a još je dodao da u Hrvatskoj radi tek nešto više od polovice radno sposobnih građana, te je prokomentirao taj podatak podsjetivši da sustav socijalnog osiguranja i mirovinski sustav godinama nisu reformirani.

– Ako, pak, pogledamo državnu potrošnju, tu smo na vrhu, ali po učinkovitosti države nismo dobro plasirani. Izdvajanja za državu dakle ne opravdavaju učinkovitost – podsjetio je još jednom guverner HNB-a na ono što svi građani jako dobro znaju.