Konferencijske vijesti
StoryEditor

‘Zaštita poslovanja nije trošak, već investicija u sigurnost‘

04. Travanj 2013.
Piše:
lider.media

Korporativna sigurnosti ima golemu ulogu u donošenju poslovnih odluka te je se pogrešno promatra kroz prizmu tjelesne zaštite. Podizanje kulture korporativne sigurnosti tema je i 6. konferencije ‘Korporativna sigurnost‘, koju su organizirali Lider i MBOS savjetovanje, pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova.

Predsjednik najstarijeg zanatskog ceha u Hrvatskoj, zaštitarskog, Damir Funčić kazao je kako se na zaštitarstvo u Hrvatskoj još uvijek pretežno gleda kao nepotreban trošak, a ne kao investiciju u sigurnost. Takav mentalni sklop vodi ka rezanju cijena zaštitarskih usluga i padu kvalitete usluge, zbog čega ceh zaštitara ulaže velike napore u poboljšanje imidža i podizanju usluge na viši nivo.

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, industrija sigurnosti bitno će napredovati zbog poboljašane komunikacije i razmjene iskustava – rekla je pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak.

Prema njenim riječima MUP je fokusiran na unaprijeđen zaštitarske djelatnosti, koja će i nakon ulaska u EU biti regulirana domaćim, a ne europskim propisima. Bitna stavka u zaštitarstvu su i plaće radnika, koje još uvijek nisu regulirane, no unatoč ustavnim preprekama MUP pokušava uspostaviti red.

U uvodnom dijelu konferencije, stručnjak za sigurnost Mate Laušić objasnio je zašto su privatne kompanije zaštitićenije od javnih. Naime, u privatnim kompanija uprave raspolažu sa adekvatnim znanjima o korporativnoj sigurnosti i podupiru njezino djelovanje. Osim toga, na čelnim mjestima odjela nalaze se vrhunski stručnjaci koji uživaju povjerenje vrha kompanije čime korporativna sigurnost postaje legitimna i neophodna funkcija. U javnom sektoru uprave aktiviraju sigurnosni sustav tek nakon neželjenih događaja, tražeći određena postupanja nakon događaja koja se često odnose na minorna sigurnosna ugrožavanja.

Damir Bolta iz Udruge menadžera sigurnosti podsjetio je okupljene na istraživanje koje pokazuje da se korupcija, uz nezaposlenost doživljava kao najveći problem u zemlji. Najznakovitiji primjeri korupcije prema njemu su neprimjereni odnosi na tržištu te iskorištavanje monopola, dok na razini pojedinca skreće pozornost na loše menadžere koji na račun brzog bonusa donose odluke štetne po dugoročnu profitabilnost kompanije.

- U cijeloj toj zoni nalazi se gospodarski kriminal, koji se u inozemstvu naziva prijevarom. Posljedice takvog ponašanja su poskupljenje kapitala, manja poslovna uspješnost, manje prilika, pad vrijednosti brenda i gubitak motiviranosti zaposlenika. Sve je to zona nezakonitosti. Jedan on najpoznatijih alata u borbi protiv korupcije je UN-ova konvencija koja predlaže kodekse ponašanja i njihovu primjenu u poslovanju – kaže Bolta.

18. travanj 2024 03:30