Korona i biznis
02. travanj 2020.

Darko Tipurić: Država mora dati svoja jamstva bankama za kredite za likvidnost

Nakon što je prije dva tjedna Vlada predstavila prvi krug mjera za spas gospodarstva, koje su mnogi poduzetnici proglasili manjkavima i nedovoljnima, u srijedu je Vlada izašla i s drugim krugom mjera, koje su naišle na nešto pozitivnije reakcije. Koliko su predložene mjere dobre i što još treba učiniti kako bi se gospodarstvo na neki način oporavilo, pitali smo prof. dr. sc. Darka Tipurića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Mjere nisu loše, ali to je vjerujem samo početak. One su orijentirane prema očuvanju radnih mjesta, međutim, mjere treba dopuniti. Trebali bi iskoristiti iskustva Njemačke, koja je, ako govorimo o mjerama, intervenirala s 35 posto GDB-a. Treba potaknuti potrošnju i država mora učiniti sve kako ne bi ušli u dugotrajnu stagnaciju koja može završiti kao depresija. Svakako će još doći i do rekonstruiranja ali naglašavam da svako radno mjesto treba pokušati sačuvati i ove mjere idu u tom smjeru – kaže Tipurić.

Aktivnija uloga države

Međutim, dodaje Tipurić da država mora preuzeti još aktivniju ulogu i kako intervencionizam mora biti snažniji u nekoliko segmenata.

- Jedan je odnos prema bankama i način kako se banke moraju postaviti u ovoj krizi. Potrebno je olakšati pristup kreditima za likvidnost, da naši poduzetnici i gospodarstvenici mogu lakše doći do sredstava koja postoje u bankama. Tu država mora ući svojim jamstvima kako bi banke osigurale davanje kredita – dodaje Tipurić.

Osim izravnih potpora, Tipurić smatra da država mora krenuti u izravno subvencionirane javne zajmove i da mora generirati novac koji joj je potreban. Tu kao partnera navodi HNB koji mora biti faktor i partner u ovim trenucima.

- Novac je potreban i ima ga, a može ga se i stvoriti – kaže Tipurić.

Poticati potrošnju

Poseban naglasak stavlja na osnaženje potrošnje, jer potrošnja čini veliki dio našeg BDP-a.

- Važno je da ljudi imaju dovoljno novaca i da taj novac bude vraćen putem potrošnje u gospodarstvo. To će se dogoditi očuvanjem radnih mjesta i očuvanjem plaća. Ne treba se država libiti ni mjera koje će uključiti, recimo, dvotjedne vaučere svakoj punoljetnoj osobi. To je isto način na koji država intervenira s generiranim novcem – kaže Tipurić.

Dodaje kako plaće ne smiju biti pod udarom i da se solidarnost ne nalazi smanjivanju plaća, jer svako smanjivanje plaće i izgubljeno radno mjesto znače i manju potrošnju. Ako se svima smanje plaće, ljudi neće sudjelovati u potrošačkom ciklusu, a bez toga nema ni gospodarstva.

- Treba se potaknuti prisilna digitalizacija i izrastanje novih digitalnih industrija. Treba ići prema iskustvima oko digitalizacije u javnoj upravi koja ima recimo Estonija. Druga stvar, raste broj digitalnih poduzetnika, ali i onih koji se sada moraju prilagoditi digitalizaciji i to je dobro i to treba poticati – kaže Tipurić.

U sve to, Tipurić kaže kako bez realnog sektora i bez industrije opstanak nije moguć. Stoga, kaže kako je dobro da Hrvatska ima nacionalna poduzeća, a predlaže i da država snažnije reagira tako da ulazi u equity tvrtki koje zapošljavaju puno ljudi, koje su na koljenima, a koje bi sutra mogle biti generator oporavka i rasta.

- To su sve opcije koje mogu uslijediti u idućem koraku ili mjerama. Po mom mišljenju trebamo preuzeti puno stvari koje je Njemačka napravila i naravno prilagoditi ih našim uvjetima. Također smatram kako bi trebali ići u zaduživanje kako bismo kasnije imali nešto na čemu možemo graditi. U konačnici bitno je sačuvati svako radno mjesto i sve što je funkcioniralo prije ove krize, treba funkcionirati i nakon nje. Treba učiniti sve da i mali i veliki u ovoj fazi ne budu prepušteni udaru koji će ih uništiti. Puno je teže uspostaviti biznis koji stvara radna mjesta nego ih sačuvati. Treba potaknuti one koji imaju mogućnosti da stvore dodatnu vrijednost. Dodao bih i to da je puno malih subjekata u turističkom sektoru kojima također treba pomoći jer od ove sezone neće biti ništa – kaže Tipurić.

Za kraj dodaje kako se pokazuje da bez uloge države nema nacionalnih gospodarstava, te da je izgledno da će država imati aktivniju ulogu u narednim godinama.