Korona i biznis
06. travanj 2020.

Japunčić: Uvjeti za moratorij za kredite kod svih banaka su trebali biti isti 

kartica kredit mobitel    foto Getty Images/istockphoto

Ekonomist i financijski stručnjak Hrvoje Japunčić, od početka razgovora oko gospodarskih mjera, zalagao se za hitno 'pumpanje' likvidnosti svih pravnih osoba. Drugim riječima, za to da kompanije plate čim prije sve poreze, radne obveze i kamate i dr. kako bi se, barem u prvom kvartalu, održao gospodarski tijek i likvidnost, odnosno kupilo vrijeme.

Japunčić smatra da se veliki broj zemalja odlučio na ovu metodu 'upumpavanja živog novca', kao primarnog modela, a da će odlučujući faktor za oporavak, ali i metode financiranja gospodarskih kriznih mjera (koje se procjenjuju na 60 milijardi kuna u HR za sada), činiti one mjere/reforme koje će nastupiti kada zdrastvena ugroza popusti.

- Podržavam drugi paket Vladinih mjera, međutim smatram da su one trebale vrijediti za sve pravne osobe jednako. Jer tvrtke koje imaju više, možda mogu više i pomoći kad se cijela situacija stabilizira. Osim toga, najprije se sa svim bankama trebao dogovoriti moratorij o otplati kredita (nema plaćanja glavnice i kamata) na tri plus tri mjeseci pod istim uvjetima jer će ovako svaka financijska institucija donositi pojedinačne odluke pod različitim uvjetima. Isto tako, trebalo je znatnije pojednostaviti mogućnost dolaženja do likvidnosti i kredita iz više izvora. Ovako se išlo s nekom kombinacijom djelomične likvidnosti i selektivnog otpisa poreznih davanja, a vrijeme će pokazati je li to bio dobar put – kaže Japunčić.

Njegovo osobno mišljenje je da je već puno prije (ove krize) fokus trebao biti na aspektu troškova radne snage te liberalizaciji sustava zapošljavanja i otpuštanja stanovništva. To je, kaže, jedina prava strukturna reforma koja je trebala biti donesena puno prije jer je s jedne strane trošak rada u Hrvatskoj previsok, a s druge ga strane prati kruto radno zakonodavstvo.

– Prvenstvena namjera treba biti da se zadrže radna mjesta sada i omogući što prije zapošljavanje u trenutku pokretanja ekonomije. Monetarne politike središnjih banaka svih velikih država usmjerene su na rad i što veću zaposlenost jer s tog aspekta rješavate mnoge druge probleme. Sa sadašnjim mjerama dobivamo sredstva za održavanje zaposlenosti, ali trošak rada i dalje ostaje previsok – smatra Japunčić. 

Komentirajući izvore financiranja kriznih gospodarskih mjera naveo je nekoliko mogućnosti. 

– Na razini Europske unije otvorena je mogućnost da zemlje pojedinačno koriste svoje i strane izvore financiranja. Na domaćem tržištu možemo trošak pokriti kroz izdanja kunskih i eurskih obveznica, kako za institucionalne, ali moguće i fizičke osobe. S druge strane, dnevni višak sredstava banaka pri HNB-u (u četvrtak je bio 36,4 milijardi kuna), omogućuje i kreditni aranžman s domaćim bankama. Nadalje, EU otvara novi fond/fondove, Europska središnja banka sudjeluje u kupnji državnih obveznica, moguće indirektno i nečlanica monetarne unije. MMF je izdvojio tisuću milijardi dolara za pomoć zemljama i toj instituciji su se već obratile 84 zemlje. Tu su i strani investitori. U svakom slučaju kapitala ima, a glavno pitanje će biti kako će zemlje organizirati svoje gospodarske aktivnosti, porezna i druga opterećenja, nakon što prođe zdravstvena kriza. Investitore ne zanima trenutna razina zaduženosti zemalja nego njihova budućnost i planiranje rasta BDP-a – zaključuje Japunčić. 

I na kraju, pitanje svih pitanja je tko će to sve platiti? Poduzetnici i građani, kao i uvijek.