21. svibanj 2020.

Krediti za likvidnost - Uzeti kredit ili ne?

Krediti za likvidnost   

​Ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje trebaju li poduzeća podignuti kredit za likvidnost ili ne trebaju jer takva se odluka donosi tek kad se iskušaju sve ostale mogućnosti koje tvrtkama stoje na raspolaganju kako bi zbog novonastale situacije prebrodile nelikividnost i sve probleme koje ona nosi.

Na razne načine snalaze se gospodarstvenici. Tomislav Čolić, vlasnik, direktor i osnivač Bit prometa, obiteljskog poduzeća koje posluje dvadeset godina i bavi se trgovinom građevinskim materijalom, kaže da zasad neće posezati za kreditima za likvidnost. Tvrtka ima sedamdeset zaposlenih i 110 milijuna kuna prihoda u prošloj godini te razgranatu mrežu trgovina. Čolić ističe da se kao i većina privatnih poduzetnika nastoje što manje izložiti kreditnom riziku, stoga će likvidnost pokušati poboljšati skraćenjem rokova plaćanja jer su do sada prema kupcima bili vrlo tolerantni. 

– Bude li potrebno još novca za likvidnost, rješavat ćemo se nekretnina koje nisu u funkciji posla, reorganizirati poslovanje, a posljednja mjera bit će posezanje za novim kreditima – ističe Čolić.

Sasvim drugu strategiju primijenit će Grafik.net, tvrtka koja se bavi prodajom strojeva, opreme, softvera i grafičkih rješenja za tiskarsku industriju. Vlasnik i direktor​ Krešo Culjak ističe da je sreća što imaju kupaca koji pokrivaju razne sektore, od onih čiji su prihodi pali jer su vezani uz turizam ili industriju evenata do onih koji su u ambalažnoj i novinskoj industriji i za sada koliko-toliko održavaju poslovanje.

Grafik.net ​lani je ostvario prihod od 55 milijuna kuna i ima trideset zaposlenih. S dobavljačima je uspio samo donekle dogovoriti produljene rokove plaćanja, ali svi su u rasponu od trideset do devedeset dana. Njegovo je poslovanje sezonski uvjetovano, najmanji su mu prihodi ljeti, stoga već sada u poduzeću osmišljavaju strategiju kako uspješno prebroditi jesen, neovisno o tome hoće li biti drugog vala koronavirusa. Osim što su pale prodajne aktivnosti, smanjila se i mogućnost naplate. Mnogo kupaca prestalo je plaćati jer su se i sami suočili s nelikvidnošću, zato Grafik.net jedva uspijeva naplatiti pedeset posto potraživanja. U poslovnoj banci podnio je zahtjev za kredit za likvidnost još početkom travnja, ali još nije dobio odgovor. Banka je tražila mnogo dokumentacije koju je trebalo priložiti da bi povećala iznos obnavljajućeg (revolving) kredita i odobrila novi.

Riječka tvrtka Alarm automatika, koja ima urede u jedanaest zemalja i iz godine u godinu raste dvoznamenkastim stopama, do sada nije posezala za kreditima za likvidnost jer joj takvi krediti nisu trebali, ali iskoristila je sve mjere koje je Vlada ponudila, kaže Boris Popović, predsjednik Uprave i suvlasnik poduzeća.

– U hrvatskoj povijesti nije zabilježena ovolika pomoć gospodarstvu kolika se dogodila nedavno, ali upravo je to bilo ključno. Vladine mjere pomoći za isplatu plaća zaposlenicima, odgoda plaćanja davanja na plaće, plaćanje PDV-a prema naplati uvelike su olakšale prevladavanje problema s likvidnošću jer su one zapravo beskamatni krediti koje je Vlada dala poduzećima – ističe Popović. 

Oprezni su poduzetnici jer prije negoli se u neizvjesnim vremenima posegne za novim kreditnim opterećenjima treba najprije pokušati provesti unutarnje restrukturiranje i prilagoditi se novim uvjetima poslovanja, no oprezne su i banke, prema nekima i previše oprezne jer na sebe gotovo ne žele preuzeti ni zrno kreditnog rizika. Argument bankara uvijek je isti: tvrde da je njihov oprez nužan jer upravljaju tuđim novcem, stoga kreditne rizike moraju svesti na minimum i u pravilu se u krizama ponašaju konzervativno.

Što na temu kredita kažu Boris Teški, Nikola Nikšić i Andrej Grubišić možete pročitati u novom izdanju digitalnog i tiskanog Lidera.