Scenarij Fortenova grupe sve više podsjeća na popularnu seriju 'Igra prijestolja', u kojoj se do zadnjeg trena čeka tko će sjesti na tron. No za razliku od fantazije u kojoj ima seksi igara moći, u ovom realnom scenariju u kompanijama Fortenove nije se u protekle dvije godine dogodilo ništa pretjerano uzbudljivo. Sve stoji dok se čeka rasplet u vezi s refinanciranjem 'roll-up' kredita, koji je otvorio prostora mnogim špekulacijama, spinovima i geopolitičkim igrama koje su postale preozbiljne za domaće igrače na tržištu. Malo smo se poigrali imenima potencijalnih kupaca Fortenovinih kompanija koji sjede u 'čekaonici' promatrajući kako će se drama raspetljati i eventualno ugrabiti svoju priliku za akvizicije.
Gotovo svi stručnjaci iz sektora u kojima Fortenova posluje, kao i ekonomski analitičari, smatraju da će osnovna djelatnost (maloprodaja, prehrana i poljoprivreda), u ne tako dalekoj budućnosti, završiti u rukama međunarodnih financijskih investitora. Analitičari smatraju da će se Fortenovina osnovna djelatnost prodavati u cjelini, sa scenarijem sličnim, primjerice, Adikko banci, koju je vlasnik – Advent International, preuzevši 'zdravi' dio Hypo banke, stavio u IPO na Bečkoj burzi. Za nekoliko godina Advent će zaraditi dvostruko više nego što je za nju platio.
Financijaši ulaze u maloprodaju
Postoje recentni primjeri u EU sa sličnim transakcijama, gdje financijski investitori ulaze u transakcije vrijedne nekoliko milijardi eura. Pa i američki HPS Investment, koji je spominjan kao jedan od kandidata za refinanciranje 'roll-upa', preuzeo je nedavno slovenski Merkur. Na globalnom tržištu vlada opći trend preuzimanja maloprodajnog biznisa od financijskih investitora. Tako da je prodaja Fortenove u komadu mnogo izglednija opcija nego njezinih divizija (kako su najavljivali Rusi). No u 'Igri prijestolja' ništa nije nemoguće. U svakom slučaju, Grupa u ovom trenutku ne vrijedi onoliko koliko su postojeći equity igrači u nju uložili. Pogotovo ako se tome pribroji i buduće refinanciranje 'roll-upa'.
U međuvremenu se, osim s 'roll-upom', špekulira i s ponudama za pojedinačnu kupnju kompanija. Navodno ih je prije par tjedana na stolu Maksima Poletajeva, predsjednika Upravnog odbora Fortenove, bilo pedesetak. U 'čekaonici' ima i domaćih kompanija koje su slale svoja pisma namjere ne želeći propustiti priliku i da ih se zaobiđe. Bilo je hrvatskih biznismena-entuzijasta, poput Mile Ćurkovića, vlasnika Plodina, koji su htjeli u utrku za 'core' kompanije, čak su i obavili neke inicijalne sastanke da okvirno procijene svoju poziciju. Neki od njih su se u međuvremenu povukli, uviđajući da ne mogu vlastitim biznisom pokriti iznose kredita koje bi bili primorani podići (ako bi ih banke uopće bile voljne financirati u takvim iznosima). Primjerice, cijena Jamnice, kako neslužbeno saznajemo, još prije dvije godine bila je 600 milijuna eura, skoro dvostruko viša nego što ljudi u biznisu smatraju da je njezina realna vrijednost. Iako je biznis s vodom u cijelom sustavu Fortenove možda i najprofitabilniji, ova cijena može se postići uglavnom spinovima i špekulacijama.
Stalni interesenti
U igri će se vjerojatno naći igrači koji vole uvijek sudjelovati i javljaju se na sve natječaje. Nestlé bi mogao biti kandidat za kupnju Leda, nedavno je u Srbiji preuzeo grčkog proizvođača sladoleda Delta sladoled. U Nestléu su nam odgovorili da trenutačno ne planiraju akvizicije, ali da su otvoreni za svaku dobru priliku. Za vodu postoji sigurno najviše aspiranata. Češka grupacija Kofola najprije je kupila Radensku, potom od Podravke Studenu i najavila daljnju ekspanziju u regiji Adriatic. Coca-Cola je još u vrijeme Ivice Todorića pregovarala o Jamnici, međutim, sada je, nakon preuzimanja Romequellea, u mnogo boljoj tržišnoj poziciji i vrlo vješto gura Janu iz kanala HoReCa. Jamnica je odavno prerasla okvire domaćeg tržišta, povećala je obujam, a od samog proizvoda mnogo su joj vrjednije rezerve vode, odnosno rudarski biznis sličan naftnom. Veću vrijednost od vode može imati samo maloprodajni biznis, pod uvjetom da se restrukturira, ali pitanje je ima li netko uopće namjeru u ovom trenutku to napraviti. Najvjerojatnije će to biti posao za velike hedge fondove. Equtiy investitori su globalni vlasnici maloprodaje, raspolažu dugoročnim izvorima novca, što je za maloprodaju nužno, te imaju veću sklonost rizicima od banaka. Ako Fortenova završi u rukama fondova, oni će sigurno postaviti svoje ljude za 'hladno' restrukturiranje cijelog poslovanja. U Adrisu su odgovorili da su krajnje usmjereni na svoje postojeće poslove te da nisu zainteresirani za Fortenovine tvrtke.
– Ostavili smo to prošlosti – poručili su u Adrisu. Uz tu kompaniju najčešće se kao preuzimači s dovoljno kapaciteta spominju Atlantic i Podravka, međutim, ni iz jedne od tih dviju kompanija nisu željeli odgovoriti jesu li do sada slali kakve ponude i kakve su im aspiracije.
Raznolik netemeljni portfelj
Hrvatske tvrtke imaju mnogo realniju šansu u preuzimanju kompanija u Fortenovinom 'non core' biznisu (turizam, građevina, energetika, IT, zdravstvo). Iako se u kuloarima priča da bi Fortenova uskoro mogla početi prodavati 'non-core' kompanije, iz kompanije nam je stigao odgovor da je netemeljni portfelj vrlo raznolik – od pokretne i nepokretne imovine do vrijednih i propulzivnih kompanija te da realizacija prodaje ovisi o cijelom nizu faktora za svaku pojedinu stavku u portfelju pa je vrlo teško dati generalnu procjenu kako će proces teći i u kojim rokovima. Na žalost, 'non core' biznis ispao je kolateralna žrtva cijelog procesa. Sve te tvrtke bile su u drugom planu, na njima ima dugova, ali su tijekom vremena osvajale tržišta i mogu biti dobar izvor radne snage. Tvrtka koja nije u 100-postotnom vlasništvu Fortenove, a koja bi mogla, zbog svega što se događalo, osjetiti ozbiljne posljedice jest Dalekovod, u kojem Agrokor preko tvrtke Dalmarina (koja je pak suvlasnik Konsolidatora, većinskog vlasnika Dalekovoda, u partnerstvu s fondom Inspire Investments) ima 35 posto vlasničkog udjela. Iako se bori s novčanim tokom zbog bremena predstečajne nagodbe, Dalekovod ima dobre poslove u inozemstvu (80 posto prihoda dolazi iz izvoza).
Fortenova je trenutačno potpuno neaktivna u sazivu Nadzornog odbora i skupština Dalekovoda. Njezin udio mogla bi preuzeti neka građevinska tvrtka (iako je danas teško naći neku zdravu), ali kandidat bi mogao biti i konkurent Dalekovoda, kanadska kompanija Valard, koja se nadmeće na javnim natječajima u Hrvatskoj i konkurira mu na skandinavskim tržištima.
Od 'non core' biznisa turizam bi mogao biti jedan od atraktivnijih sektora, kako domaćim, tako i stranim igračima. S Atlasom je do sada bilo mnogo dubioza, taman se izvukao iz gubitaka, da bi lani opet u njega uronio iako za to nije bilo nikakva tržišnog razloga. U Atlasu su nam odgovorili da su prethodnih godina napravljeni veliki pomaci u segmentu operativnog poslovanja i znatno se smanjio gubitak zbog restrukturiranja i racionalizacije poslovanja, da su napravljeni preduvjeti da kompanija u 2019. na razini operativnog poslovanja bude pozitivna. Ali nije rečeno zbog čega je lani ostvaren gubitak. Kažu i da je adriatica.net grupa (u sklopu koje posluju sve agencije) kao grupacija profitabilna.
Gadna kombinacija
Kojeg god primjera da se taknete, zainteresiranih igrača ima, ali nitko od njih ne zna pravo stanje stvari. Svi čekaju da Upravni odbor napokon počne prodaju, kako bi napravili vlastito dubinsko snimanje i saznali pravu 'krvnu sliku' kompanija. Kako je rekao konzultant Nikola Nikšić, treba imati u vidu da je realna ekonomija samo jedna od perspektiva kroz koje se treba gledati na Agrokorov slučaj.
– S obzirom na to kako je nastao, odvijao se, s obzirom na sve dionike, njihovu snagu i interese, teško da je realna ekonomija najvažnija. Geopolitika i špekulacije gadna su kombinacija za one koji im se nađu na putu ili kao meta, kao prilika ili smetnja – zaključio je Nikšić.
Ako i budu zaobiđene, domaće kompanije sada imaju priliku gledati i učiti kako izgledaju igre globalno najmoćnijih, bilo da je riječ o Rusima, Amerikancima bilo nekomu trećemu. Svi će se oni nastojati naplatiti na globalnom tržištu. I najvjerojatnije u tome uspjeti. 
Tko pikira na dijelove FortenoveMALOPRODAJA I VELEPRODAJA (Konzum, Velpro, Tisak, Roto dinamic)
Interes za najatraktivniji sektor javno je iskazao Mile Ćurković, vlasnik Plodina, a i u Tommyju je lani bilo aspiracija za kupnju. Stručnjaci pak procjenjuju da nijedan domaći lanac nije dovoljno jak, bez obzira na apetite njegovih vlasnika, da proguta sustav nekoliko puta veći od sebe. No isto tako sustav čiji je tržišni udio u maloprodaji prije pet godina iznosio 40 posto, a lani 27 posto jer su svi ostali rasli brže od njega. Za kupnju Konzuma mnogo su izgledniji inozemni strateški investitori i veliki private equity fondovi (sami ili eventualno u kombinaciji s nekim domaćim lancima, ako domaći lanci na vrijeme shvate da neće moći sami). Velpro će najvjerojatnije ići u paketu s Konzumom, Tisak može i ne mora, a ima potencijala da privuče i inozemne igrače. Priča se već neko vrijeme o spajanju Velpra i Roto dinamica, međutim, još uvijek su sve opcije otvorene. Tržište HoReCe trenutačno je vrlo živahno i ima mnogo igrača koji bi mogli vidjeti svoju priliku.
PREHRANA (Zvijezda, Ledo, Jamnica, Solana Pag)
Najizglednije je da cijela ova divizija može pripasti samo jakom inozemnom igraču. Bude li se ipak prodavala u dijelovima, onda bi se kao kandidati za kupnju Zvijezde mogli pojaviti Atlantic i Podravka, za Ledo Atlantic, Podravka i Nestlé, za Solanu Pag neki od manjih igrača, eventualno i Podravka, a za Jamnicu kao definitivno najbolju i najprofitablniju priliku Fortenove Atlantic, Coca-Cola ili Kofola, koja ima velike ambicije u regiji.
POLJOPRIVREDA (Belje, Vupik, PIK, PIK Vinkovci, Vinka, Agrolaguna, Podrum Mladina)
Interes za poljoprivredne kompanije iskazala su dva obvezna mirovinska fonda, ali pitanje je hoće li im odgovarati način na koji je organizacija divizije posložena. Interes je (pogotovo za Belje) iskazao i Sandor Csányi, predsjednik Uprave mađarske OTP banke, izjavivši da vidi lijepu sinergiju između mađarskih i baranjskih polja.
ENERGETIKA (Agrokor energija)
Energija gradec upravlja operativnim radom i održavanjem pet bioplinskih postrojenja, a u vlasništvu je A.N.P. Energije, koju su osnovali osnovali Agrokor energija, FGS Prosperus i FGS Inspire (prvobitno Nexus). Jedan od planiranih ciljeva bilo je iskorištavanje sinergijskog potencijala Agrokorovih kompanija u osiguravanju efikasnog, logičnog i troškovno efikasnog miksa sirovina za proizvodnju bioplina te isporuka digestata i otpadne toplinske energije, paralelno sa smanjenjem troškova kompanija koje bi isporučivale te sirovine ili ih upotrebljavale za otpadnu toplinsku energiju. Nije poznato jesu li ti ciljevi ispunjeni i što će biti s tvrtkom i sa njezinim kreditom u Zabi nakon što je nestala zaštitna 'čarolija' 'lex Agrokora'. Potencijalni kandidat mogla bi biti Energia Naturalis, ali i HEP.
TURIZAM (Atlas, Kompas, Karisma)
Putničke agencije u paketu mogu biti zanimljive i internacionalno, a interes je pokazao i najveći domaći turoperator Uniline. Za Karismu bi bilo logično da (manjinski) udjel preuzme sadašnji partner TUI ili pak TUI-jev partner Jako Andabak, odnosno Sunce koncern. Tu je i Valamar Riviera, koja se javlja na sve natječaje, a Maistra pak ima luksuzni resort u susjednim Mlinima pored Plata u vlasništvu Karisme. Turistički biznis Agrokora oduvijek je bio predmet raznih knjigovodstvenih i vlasničkih dubioza koje se, ako idu na prodaju, trebaju dobrano očistiti.
ZDRAVSTVO (Poliklinika Aviva)
Može privući umjereni interes, dosad je, kažu stručnjaci, relativno slabo vođena.
GRAĐEVINARSTVO (Projekt gradnja)
Tvrtka koja se bavi visokogradnjom trenutačno najvrjednije što ima je oko 220 radnika, koji su vrlo traženi na građevinskom tržištu. Građevinarci smatraju da će, s obzirom na nedostatak radne snage, biti zainteresiranih domaćih kompanija koje si je mogu priuštiti.
IT (mStart, Abrakadabra)
Online trgovina Abrakadabra zasad nema izglednoga kupca, ali mStart je već uigrana kompanija s više od 250 zaposlenih koja bi se mogla pokazati atraktivnim zalogajem za postojeće IT igrače na tržištu. Možda čak i za Hrvatski Telekom.
Kamate niže od 10 posto traže se na svim kontinentima
Priča se u vezi s 'roll-up' kreditom 'zarolala', ali rješenja još nema na vidiku. Službeno je u Fortenovi najavljivano da će 'roll-up' biti potpisan do kraja lipnja, međutim, taj rok je prošao, a još nisu gotovi ni pregovori. Najprije je Bloomberg iz neslužbenih izvora objavio informaciju da će kredit 'težak' 1,06 milijardi eura refinancirati ruska VTB banka, a nedugo zatim da to ipak neće biti Rusi već Amerikanci, odnosno američki fond HPS Invest. Prema našim izvorima, obje te informacije spinovi su kojima se nastoji privući što više ponuda sa što nižim kamatama. Istina je da se pregovaralo s obje strane, no, kako saznajemo, Upravni odbor Fortenove na čelu s Maksimom Poletajevom još uvijek očajnički traži rješenje na svim kontinentima ne bi li našao investitora koji bi ponudio kamate niže od 10 posto. Poletajev je navodno zato bio i na razgovorima u Hong Kongu. Primjerice, Grupa Schwarz je od Svjetske banke za širenje na rumunjsko tržište ugovorila kamate od 0,25 posto. Ponuda ima iz raznih kutova zemaljske kugle, ali još se, očito, nije pojavila ona koja bi postojeći Fortenovin sustav učinila održivim. A vrijeme brzo curi, približava se rujan, kada 'roll-up' dospijeva na naplatu. I što se taj datum više približava, to je manje izgledno da će kamate biti povoljne. 'Roll-up' lako bi mogao postati 'roll-down'.