Glavna poruka četvrtog ovogodišnjeg Lider investa održanog u Vinkovcima je da država, ali i poduzetnici moraju biti aktivniji kako bi se poboljšala investicijska klima u zemlji. Za državu već dugo znamo da ne čini dovoljno, iako smo danas mogli saznati i neke poticajne mjere koje su pozdravljene od poduzetnika, no i sami poduzetnici za sebe kažu da nemaju interes unaprijediti poslovnu klimu. Možda je najbolji primjer za to dao Boris Čagalj iz HBOR-a koji je spomenuo kako vrlo često organiziraju radionice na kojima informiraju poduzetnike o mogućnostima za investiranje koji im se pružaju.
>>> Počeo Lider invest u Vinkovcima
- No interes je mali, najviše nam dolaze iz HAMAG-a, ili nekih drugih lokalnih ili državnih agencija – rekao je Čagalj.
Potvrdio je to i Petar Šimić, vlasnik i direktor tvrtke za proizvodnju prozora, vrata i dekorativnih panela kako poduzetnici najčešće čekaju da im država sve servira, a kako smo mogli čuti od Čaglja, ni u takvim slučajevima baš nisu zainteresirani.
Upravo je zato poslovni tjednik Lider i pokrenuo ovaj projekat izbora najbolje velike (od 150 milijuna kuna), srednje (od deset do 150 milijuna kuna) i male (do deset milijuna kuna) investicije koju je predstavio glavni urednik Miodrag Šajatović, čija će se dodjela nagrada organizirati u zagrebačkom hotelu Westin 24. listopada.
Šajatović je rekao da investicija stvara uvjete za zapošljavanje, pridonosi razvoju proizvodnje, uvodi i razvija nove tehnologije, podiže sigurnost i kvalitetu, pridonosi održivom razvoju i zaštiti okoliša. No posebno je naglasio da društveno-odgovorno ponašanje nije samo pomaganje lokalnoj zajednici od strane poduzetnika, već i širenje ideja o poduzetništvu, o stvaranju bolje poduzetničke klime. On je predstavio kriterije za dodjelu nagrada (da je investicija bila između od početka 2015. do kraja 2017., udio izvoza, broj novih radnih mjesta, suvremenost tehnologije, da ima dodanu vrijednost), a sve će prijedloge ocjenjivati Stručni odbor.
>>>Hrebak: Dođite u Bjelovar, mi ćemo investitore držati kao kap vode na dlanu
Da postoje problemi u Slavoniji i Baranji, regiji o kojoj je danas bilo najviše riječi, znamo, a to je u svojoj prezentaciji danas pokazao Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost HGK. On je rekao da smo pri dnu na ljestvici zemalja EU10 s kojima bi se i mogli uspoređivati, no posebno je zabrinjavajuće u pet slavonskih županija čiji je indeks gospodarske snage 73,08 posto od hrvatskog prosjeka. Osim toga, prema istraživanjima je vidljivo da je gro investicija u Osječko-baranjskoj županiji, dok je u preostale četiri taj broj izuzetno mali.
Uostalom, Vinka Ivanković, predsjednica Županijske komore Vukovar HGK rekla je da je od 17,8 milijardi kuna lanjskih prihoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji čak 8,3 milijarde prihoda se odnosi na PPD, a prosječna je neto plaća 4000 kuna, što dovoljno govori o dinamici tamošnjeg gospodarstva.
Najčešći su problemi, pokazalo je istraživanje HGK, zbog pravne nesigurnosti i neučinkovitog pravosuđa, na području poreznih obaveza i davanja, neučinkovite javne uprave. Šarić kaže da je problem loše riješeno radno zakonodavstvo te nefleksibilno tržište rada, kao i pristup financiranju. No za potonje se javio direktor regionalnog ureda Hrvatske poštanske banke Jakov Krešić koji je rekao da HPB sada slavonsko-baranjskim poduzetnicima, baš zbog njihovog teškog položaja, nudi kamate i ispod dva posto, što je izazvalo zanimanje kod sudionika.
>>> RBA-ove prognoze: Očekuje se rast investicija
To je ohrabrujuće, a ovome dodajmo riječi Borisa Čaglja da je HBOR-ov područni ured pokriva pet slavonskih županija te da su lani podržali 400 projekata, najviše investicija, u vrijednosti 660 milijuna kuna.
- Najviše smo financirali prerađivačku industriju. Za ovu godinu fokus nam je da poduzetnici povuku sredstva iz EU, a mi bi im financijski pomogli. Radimo s tri banke, kamata je 1,5 posto, u pripremi smo za financiranje poljoprivrede, energetsku obnovu za turizam, trgovinu i gospodarstvo – rekao je Čagalj.
Usprkos ovim mogućnostima, prema HGK-ovom istraživanju 76 posto poduzetnika smatra da je investicijska klima nepoticajna, a percepcija je poduzetnika da je u svim područjima unazad nekoliko godina došlo čak do povećanja prepreka u poslovanju.
No neke je mjere država ipak poduzela, o čemu je govorio Davor Pitting, izvršni koordinator Službe za realizaciju i podršku investicijskim projektima Agencije za investicije i konkurentnost (AIK). Prema njemu, Hrvatska je konkurentna jer su troškovi investicija 33 posto niži od prosjeka EU 28 te je, kao što je, primjerice, i trošak električne energije za industrijske korisnike niži. Onje spomenuo neke mjere poput nula posto poreza na dobit ili umanjenje plaćanja poreza na dobit do deset godina za investicije te milijun eura eura direktnih poticaja za kapitalne troškove investicije, kao i do pola milijuna eura direktnih poticaja za investicije u istraživanje i razvoj, pa sve do 18 tisuća eura direktnih poticaja po novozaposlenom.
>>> Manjak informacija i procedure glavne prepreke poduzetnicima do sredstava EU
- Tu je i mjera oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću za mlade osobe do 30 godina starosti do pet godina, i to na doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 posto, doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5 posto i doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 posto – rekao je Pitting.
On je spomenuo i potpore za istraživačko-razvojne projekte te dodao da AIK ima visokomotivirani tim iskusnih stručnjaka koji poduzetnicima pružaju informacije, kontakte i podršku pri realizaciji investicije.
Jedno od pitanja bilo je kako lokalna samouprava može pomoći, o čemu su govorili Gabrijel Šokičić, zamjenika gradonačelnika Vinkovaca i Marko Jureta, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Vinkovaca. Oni su napomenuli da Vinkovci sufinanciraju administrativni trošak osnivanja tvrtki s 2500 kuna, sufinanciranje kamata do dva posto za proizvodne djelatnosti, za uslužne jedan posto, za svaku proizvodnu investiciju komunalni doprinos jednu kunu. U Vinkovcima je i tehnološki park, popunjen s 12 poduzetnika koji zapošljavaju 57 radnika kojima Grad sufinancira troškove najma i režija, a slijedeće godine planiraju završiti i 21 milijun kuna investiciju u poslovni inkubator.
Govorilo se i o nedostatku radne snage, pa je na Okruglom stolu direktor građevinske tvrtke EURCO Hrvoje Merki rekao da su taj problem riješili podizanjem plaća, a predsjednik Uprave Spačve Josip Faletar rekao je kako do sada nisu imali problema s tim, no da ih i oni očekuju. Zanimljivo je da se na nedostatak kadrova požalila i Marija Dević iz Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije koja je rekla da ponekad dolaze u situaciju da nemaju dovoljno ljudi koji će poduzetnicima napisati projekte kako bi aplicirali za novac iz EU fondova.
Šajatović je na kraju pozvao poduzetnike da prijave svoje investicije za Lider invest, čime bi se i na ovaj način potaknula investicijska klima u zemlji.