23. listopad 2019.

Estelle Göger: Gotovo 3000 srednjih i malih tvrtki profitirat će od poboljšanog pristupa financiranju

Lider invest 2019 ZAVRŠNA MANIFESTACIJA/Estelle Goger    foto Ratko Mavar

Kakvu su podršku Europske unije u održivim ulaganjima imali hrvatski poduzetnici predstavila je Estelle Göger iz Glavne uprave za gospodarske i financijske poslove pri Europskoj komisiji.

Makroekonomska analiza pokazuje da investicijske rupe postoje, ali na jučerašnjoj raspravi Europskog parlamenta u Strasbourgu o ostavštini Junckerova plana, odlučeno je da će se on nastaviti provoditi i u idućem financijskom razdoblju, ali uz neke izmjene, na primjer, uklonit će se preklapanje s ostalim financijskim instrumentima.

Investicijski plan u Hrvatskoj kroz Europski fond za strateške investicije dosad je iskoristio 284 milijuna eura koji su potaknuli dodatne investicije vrijedne 1,2 milijarde eura. Provedeno je osam infrastrukturnih i inovacijskih projekata za koje je izdvojeno 109 milijuna eura, a ukupna vrijednost tih investicija doseže 572 milijuna eura. Očekuje se da će gotovo 3000 srednjih i malih tvrtki profitirati od poboljšanog pristupa financiranju.

Program financiranja 2021-2027 bazirat će se na tri elementa – Investicijom fondu, Investicijskom savjetničkom hubu i InvestEU portalu. Investicijski fond baratat će budžetom od 38 milijardi eura, a u planu je da se dodatnim ulaganjima diljem Europske unije potakne još 650 milijardi investicija u području održive infrastrukture, istraživanja, inovacije i digitalizacije, SME tvrtki i ulaganju u socijalno poduzetništvo i vještine.

Göger je istaknula i da su prioriteti nove Komisije 'zeleni ugovori', održivi investicijski planovi te pravedan tranzicijski fond.

Ivona Škara, viša specijalistica za tehnologiju pri Fininom Centru za registre, predstavila je pokazatelje produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti po regijama i županijama u 2018.

Evo nekoliko zanimljivih podataka:

Krapinsko-zagorska županija imala je najveću rentabilnost vlasničkog kapitala (12,45 posto), dok je Varaždinska imala najveći prosječan broj zaposlenika po poduzetniku (10,8 posto).

Grad Zagreb imao je najveću neto dobit po zaposleniku (43.864 kuna), dok je u Karlovačkoj županiji najveće ekonomsko poslovanje (108,18 posto).

Ličko-senjska županija imala je najmanji broj poduzetnika i zaposlenih, ali najveći broj dobitaša u regiji (68,3 posto).

Regija istok imala je najveći izvoz po zaposlenom (195.083 kuna), Vukovarsko-srijemska županija imala je najveće ukupne prihode po zaposlenom (1.050.918 kuna).

U Šibensko-kninskoj županiji iskazan je neto gubitak i negativni pokazatelji rentabilnosti, ali najveće su investicije bile u regiji jug (166.493 kuna)