Korona i biznis
03. svibanj 2020.

Nazire se gdje su najveći gubitnici koronakrize

Južni dio Hrvatske mogao bi platiti najveću cijenu pandemije   

Proizvodnja je obustavljena, proizvodni pogoni zatvoreni, gubitci su golemi. Od kuće radi tko može, neki su na neplaniranome godišnjem odmoru. Južni dio Hrvatske mogao bi platiti najveću cijenu pandemije

Kad se jednoga dana bude zbrajala šteta koju je zbog pandemije koronavirusa pretrpjelo hrvatsko gospodarstvo, južni dio Hrvatske mogao bi platiti najveću cijenu. Naime, osim propasti turističke sezone u četiri dalmatinske županije – Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj – rad su obustavile i tvrtke koje nemaju veze s turizmom. Primjerice, AD Plastik, proizvođač dijelova za automobilsku industriju i veliki izvoznik, obustavio je proizvodnju, u Premisu, drugom najvećem prozivođaču sladoleda u Hrvatskoj, zatvoren je proizvodni pogon, a Capax, tvrtka koja servisira luksuzne megajahte, radi s pola kapaciteta.

Rokovi završetka radova upitni su jer ne mogu nabaviti dijelove iz uvoza, gube klijente, upitna im je likvidnost… Oni koji rade, poput Luke Ploče, morali su pak uložiti dodatni novac u zaštitu zaposlenika. Ipak, svi čelnici poduzeća koji su odgovorili na novinarski upit pohvalili su mjere hrvatske vlade za pomoć gospodarstvu, ali ne i lokalnu zajednicu jer neke zasad nisu učinile ništa kako bi olakšale uvjete poslovanja gospodarstvu koje im puni lokalni proračun.

Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen ističe da su zbog zaustavljanja proizvodnje njihovih kupaca, najvećih svjetskih proizvođača automobila, bili primorani na neko vrijeme zaustaviti većinu proizvodnje na svim lokacijama.

– Potpuno smo usredotočeni i odlučni očuvati vitalnost kompanije kako bismo ispunili zahtjeve kupaca i interesa svih svojih dionika. Aktivno provodimo sve potrebne mjere za nastavak poslovanja i svakodnevno komuniciramo s kupcima i dobavljačima te smo spremni nastaviti proizvodnju čim naši kupci zatraže prve isporuke – kaže Došen koji hvali trud i brzu reakciju hrvatske vlade u ovim nimalo jednostavnim okolnostima.

– Mjerama smo zasad zadovoljni, ali najveći izazov u ovoj situaciji za gospodarstvo, a onda i za Vladu, nemogućnost je procjene trajanja krize. Posljedice će, sigurno, biti velike, a možemo se samo nadati da neće potrajati predugo – kaže Došen.
Direktor Cromarisa Goran Markulin izbjegao je odgovor na pitanja o tome kako je koronakriza utjecala na tu tvrtku, no podupire svaki napor koji pridonosi održanju gospodarstva, osobito onaj dio koji pomaže domaćim tvrtkama i proizvođačima preživjeti i održati se na tržištu.

– U tom smislu dragocjen je napor Ministarstva poljoprivrede u pomoći hrvatskom selu i nama u ribljem gospodarstvu – ističe Markulin.

Ima i imunih

Makarskom Premisu, tvrtki koja 97 posto proizvoda prodaje u hotelima, restoranima i barovima, otkazane su sve narudžbe, domaće i one za izvoz, posao je pao za sto posto, zbog čega je Uprava obustavila rad. Premisov komercijalni direktor Zoran Premeru ističe da radi samo računovodstvo, i to od kuće.

– U ožujku smo imali jednu isporuku za Švedsku, no ostale zemlje u koje izvozimo otkazale su narudžbe. Kad je riječ o uvozu, ako ne proizvodimo, ne trebamo ni uvoziti sirovine, no naručenu robu za koju smo morali uplatiti predujam moramo preuzeti i platiti dokraja jer neki inozemni dobavljači nemaju razumijevanja za novonastalu situaciju. To će biti vrlo teško odraditi i financijski i logistički – kaže Premeru, ističući da lokalna samouprava još nije donijela nijednu mjeru za pomoć gospodarstvu, ali i da je ugodno iznenađen pravodobnim mjerama hrvatske vlade zahvaljujući kojima nisu morali podijeliti otkaze, a nisu ni smanjili plaće zaposlenih.

Luka Ploče zasad je imuna na koronakrizu i, prema riječima Hrvoja Livaje, predsjednika Uprave, promjene se i ne očekuju.
– Prema našim procjenama, poslovat će se bez većih poremećaja – kaže Livaja i pritom ističe da su uvedene posebne procedure u radu s brodovima koji dolaze iz najugroženijih država, prije iz Italije i Kine, a odnedavno se primjenjuju na svaki brod.

Primjerice, dezinficiraju se brodske ljestve, palube i teret, minimizira ili ukida kontakt s članovima posade, svi zaposlenici na brodu nose zaštitno odijelo, masku za usta i nos, zaštitne naočale i rukavice. Silaskom s broda jednokratna oprema baca se u posebnu kantu za otpad, a ostala se dezinficira. Jednako se postupa s kamionima i rad je organiziran na novi način.

– Organizirali smo zaposlenike u tri skupine: jedna radi u prvoj smjeni, druga u drugoj, a treća je u pripravnosti i prema potrebi radi samo treću smjenu. Cilj je da radnici međusobno ne kontaktiraju izvan svojih skupina. Efektivni rad smanjen je na sedam sati i nakon toga radnici moraju dezinfekcijskim sredstvom očistiti svoje radno mjesto. Oni koji mogu raditi od kuće, poslani su doma i dolaze samo prema potrebi – kaže Livaja.

Luka Ploče uvela je vrlo stroge higijenske mjere, dezinficira se svaki djelić luke. U zaštitu zaposlenika i dezinfekciju poslovnog prostora dosad je uloženo 155.630 kuna. Livaja očekuje da će Grad Ploče uskoro donijeti odluku o mjerama ublažavanja gospodarskih posljedica prouzročenih koronakrizom kojima je predviđeno i oslobađanje od obveze plaćanja komunalne naknade. Također ističe da je zadovoljan mjerama Vlade RH jer je reagirala brzo i efikasno.

Problem s megajahtama

Stvarne posljedice koronakrize na poslovanje Capax iz Šibenika moći će sagledati tek za koji mjesec jer je riječ o tvrtki koja se bavi projektima servisa i remonta jahti i megajahti, koji traju po nekoliko mjeseci.

– Trenutačno smo najviše pogođeni kašnjenjem isporuke materijala, dijelova i opreme iz Italije i Njemačke, što nam stvara problem s tekućom likvidnošću jer ne uspijevamo završiti postojeće projekte – kaže Capaxov managing-direktor Teo Petričević. Tvrtka servisira mnoge jahte i megajahte na Mediteranu, od kojih su neke najljepša privatna plovila na svijetu. Osim u Hrvatskoj Capaxovi stručnjaci servise za domaće i međunarodne vlasnike jahti obavljaju i u francuskim i talijanskim brodogradilištima. To je sad onemogućeno, kao i edukacija kadra u nautici u Capaxovu centru. Zbog toga dio radnika, a administracija, radi od kuće, a dio koristi godišnji odmor.

– Trenutačno radimo na pedeset posto kapaciteta. Bili smo primorani dijelom promijeniti stalne dobavljače radi osiguravanja barem djelomične prisutnosti na projektima i da bismo zadržali rokove isporuke unutar granica koje su prihvatljive našim klijentima. Kašnjenje isporuke materijala, dijelova i opreme donijelo je teškoće u završavanju tekućih projekata, zbog čega su pomaknuti i dogovoreni rokovi isporuke plovila. Na projektima u Francuskoj i Italiji, gdje je dio naših klijenata, na snazi je obustava svih aktivnosti idućih pet-šest tjedana, zato smo onemogućeni u pružanju svojih usluga servisa i održavanja u drugim europskim brodogradilištima – kaže Petričević, ističući da je Porezna uprava Capaxu odobrila odgodu plaćanja poreza i doprinosa, a podnijeli su i zahtjev za potporu za očuvanje radnih mjesta.

No Capax ima problem i s odlukama koje se odnose na status megajahti (ponajprije onih većih od 24 metra) koji će mu se i ovoga puta obiti o glavu. Naime, odluka Stožera civilne zaštite o zabrani uplovljavanja međunarodnih plovila koja imaju obvezu izolacije ili samoizolacije ne odnosi se na brodove koji uplovljavaju zbog remonta i servisa, ali ona ne vrijedi i za luksuzne jahte i megajahte, nego samo za putničke brodove, teretne, komercijalne i druge vrste plovila.


– Zbog te zabrane dio klijenata otkazao je dolazak u Hrvatsku i servis i remont jahti obavit će na Cipru i Malti koji u ovom trenutku imaju povoljniji režim prihvata megajahti. Nama zbog toga izmiču poslovi vrijedni od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća eura po projektu – ističe Petričević i naglašava da bi se taj pad mogao ublažiti kad bi za luksuzne megajahte vrijedila ista pravila kao i za ostala plovila.