11. travanj 2020.

Alergije stižu i ovo proljeće bez obzira na opaki virus

Ako svake godine imate problema s alergijama i simptome koji su se probudili s proljećem te ako se ni sadašnji ne razlikuju od iskustava prošlih godina, može vam odmah pasti nekoliko kamenčića sa srca i možete prisebno proučiti simptome koji razlikuju alergiju od virusa

Nikad nije bilo nezgodnije vrijeme za suzne oči, nadražaje grla, kihanje i kašljanje (Uvijek u lakat!) te nos koji curi. Pandemija koronavirusa izoštrila nam je osjetila na prepoznavanje takvih prijetnji u okolini, zbog čega se kihanje u našoj, a vjerojatno i globalnoj, zajednici prati izrazom krajnje strave. Čak je i Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', nekoliko dana prekrivala nos i usta zaštitnom maskom kako bi se uvjerila da simptomi koje je osjećala potječu od redovite godišnje alergije, a ne od nevidljive napasti koja je blokirala privatne i poslovne tokove u cijelom svijetu.

Upravo stoga što su oboljeli u nekim varijantama nevidljivi, odnosno ne pokazuju simptome, teško je sa stopostotnom sigurnošću odbaciti socijalni kontakt sa zaraženim, jedan od važnih pokazatelja treba li uopće sumnjati na infekciju koronavirusom. Ako svake godine imate problema s alergijama i ono što se u proljeće probudilo ne razlikuje se od iskustava prošlih godina, može vam odmah pasti nekoliko kamenčića sa srca i možete pribrano proučiti simptome koji razlikuju alergiju od virusa.

Kako razlikovati

Za koronavirus specifični su simptomi povišena tjelesna temperatura, kašalj, otežano disanje, bolovi u mišićima i umor. Malo rjeđe oboljeli imaju mučnine, povraćaju, smanjen im je apetit, bole ih grlo i glava, dobiju dijareju i izgube njuh. S druge strane, sezonski alergijski rinitis, odnosno upalnu, neinfektivnu bolest nosne sluznice koja nastaje iritacijom određenog čimbenika, također karakterizira kratak dah, ali on je popraćen curenjem iz nosa, nadraženošću grla, crvenilom nosa i kihanjem koji nisu uobičajeni za COVID-19.

Naravno da razlikovanje nije tako jednostavno jer postoje i popratni simptomi koji se djelomično preklapaju. Katkad uz alergiju dolaze povišena tjelesna temperatura, smetnje njuha, umor, suhi kašalj te glavobolja. Bolovi tijela, grlobolja i dijareja nisu specifični za alergiju, ali začepljeni nos i sekrecija niz ždrijelo jesu. Ako ste i dalje nesigurni, prisjetite se imate li slične simptome svake godine u ovo doba. Nije sve tako crno čak i ako se ponavljanje pojave može potpuno odbaciti. Možda vas je uhvatila obična prehlada koja se prepoznaje po hunjavici, kihanju, začepljenome nosu, suhoći ždrijela i peckanju očiju, zapravo simptomima sličnijima alergiji. Korisno je pritom znati da povišena temperatura nije obilježje prehlade, kao ni kratak dah.

Daleko od očiju i nosa

Ima, međutim, još sličnosti između alergije i koronavirusa – lijek ne postoji. Kako bi se alergija spriječila, preporuka je izbjegavati alergene, što podrazumijeva i boravak na otvorenome dok su visoke koncentracije peludi u zraku, temeljito čišćenje da bi se uklonile grinje, pranje rublja i posteljine na temperaturama iznad 60 °C te prozračivanje prostorija. Zvuči poznato? Ima još. Dok se za izlazak u doba korone sprema stavljanjem zaštitne maske da virus ne bi imao pristup sluznici, alergičari štrcaju u nos preparat s ektoinom koji oblaže sluznicu i onemogućava njezin kontakt s alergenom, a nakon boravka na otvorenome poželjno je skinuti odjeću i istuširati se da bi se smanjila koncentracija alergena u okolini. Alergije zahtijevaju i ozbiljnije manevre po kućanstvu kao što su izgon tepiha, teških zavjesa i prekrivača za kauč ili krevet, pernatih jastuka te tapiciranog namještaja kako bi se uklonila sva potencijalna okupljališta čestih alergena, životinjskih dlaka, prašine i grinja.

Kažu da nevolja nikada ne dolazi sama, pa je tako čest kompanjon alergije astma. Čak devedeset posto astmatičara ima alergijski rinitis. Uobičajene su to dijagnoze koje zahtijevaju odgovarajuće medicinsko liječenje. Spomenuli smo da ne postoji lijek koji omogućuje trajno izlječenje od alergije, ali ima terapija koje ublažavaju njezine prilično neugodne simptome.

Lijekovi i drugovi

Budući da ne ublažava samo simptome nego djeluje na uzrok, najbolji je oblik liječenja alergijskih bolesti alergensko-specifična imunoterapija (ASIT). Njome se stvara tolerancija na alergene postupnim izlaganjem i navikavanjam organizma na tvari na koje je imunosni sustav osjetljiviji ili ih ne tolerira. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. Takvom liječenju ne pristupa se olako i mogu ga provoditi samo iskusni imunolozi i alergolozi jer povećani rizik od komplikacija, nuspojava, pa čak i smrti, zahtijeva visoku kompetenciju 'izvođača radova', koji k tome mogu potrajati mjesecima ili godinama.

Najčešće se za suzbijanje simptoma upotrebljavaju dekongestivi i antihistaminici, a ako oni potpuno ne uklone simptome, propisuju se kortikosteroidi, koji mogu biti u obliku tableta, kapi i sprejeva za nos. Treba odmah napomenuti da zloporaba sprejeva za nos može izazvati ovisnost, pa ne treba previše krivudati i zalaziti u stranputice u odnosu na ono što piše u uputi o lijeku. Alergijski rinitis kronična je bolest i dugoročna upotreba najjačeg oblika terapije, kortikosteroida, ostavlja posljedice jer oni djeluju na sva tkiva, a svi učinci njihova djelovanja još nisu otkriveni. Stoga se uvijek upotrebljavaju uz liječnički nadzor.

Hrana je lijek

Ipak, možete si i sami pomoći pomnim odabirom namirnica koje djeluju na ublažavanje simptoma. Iako mliječni proizvodi mogu pogoršati stvar, probiotici su sasvim drugi par rukava. Dobre bakterije iz fermentiranih proizvoda poput jogurta i kefira suzbijaju alergijske reakcije. Otpuštanju histamina u organizam suprotstavit će se i namirnice bogate bioflavonoidima kao što su jabuke, luk, češnjak, kupus, bobice i cvjetača, ali i indijski začin poznat po protuupalnom djelovanju te sprječavanju pretjeranog lučenja histamina. Riječ je o kurkumi, ljekovitom sastojku mnogih jela. Disanje će olakšati i ulje crnog kima te kvercetin, prisutan u citrusima, peršinu, grožđu, čaju, crvenom vinu i maslinovu ulju.

Konzumacijom đumbira smanjuje se izlučivanje histamina i sekreta, a jabučni ocat brine se za čišćenje limfnog sustava i manje nakupljanje sluzi. Pouzdati se može i u list koprive, zeleni čaj te enzim iz ananasa bromelain. Prirodna obrana bit će također vitamin C, osobito iz citrusa, kivija i jagoda, te magnezij koji opušta mišiće i otvara dišne putove. Spasonosnu dozu magnezija potražite u sjemenkama buče i suncokreta, bademima, zobenoj kaši, brokuli, zelenome lisnatom povrću i tamnoj čokoladi.

Alergijske reakcije

Istraživanja provedena na Kreti prema kojima djeca s tog otoka rjeđe obolijevaju od astme i alergija pokazuju da bi ključ mogao biti i u mediteranskoj prehrani, bogatoj ribom i povrćem. Skuša, tuna i losos i njihove omega-3 masne kiseline prijatelji su onima koji pate od alergijskog rinitisa.

Međutim, sve te preporuke treba uzeti sa zrnom soli, pogotovo ako je na vašem popisu alergena i hrana. U devedeset posto slučajeva vaš će imunosni sustav tada kao opasnost registrirati kravlje mlijeko, jaja, proizvode od soje, orašaste plodove (osobito lješnjak i kikiriki), pšenicu, školjke, ribe i rakove. Blaže su reakcije osip i oticanje kože, no simptomi alergijskih reakcija na hranu također mogu nalikovati na koronavirusne. Ipak, samo nakratko jer ako uslijedi anafilaktički šok, pri kojem otiču sluznica i jezik, zatvaraju se gornji dišni putovi, svrbe oči, nos i usta, potrebna je hitna intervencija.