20. veljača 2021.

FRILUFTSLIV - Nordijski odgovor na život u vrijeme pandemije

Norveški termin koji je teško napisati, a kamoli izgovoriti, označava, u najužem smislu, život i boravak u prirodi. Iako Skandinavci ‘friluftslivaju‘ desetljećima, zbog pandemije takav je ‘lifestyle‘ prodro i u ostatak svijeta pa mu mnogi mediji tepaju da je novi ‘lagom‘ ili ‘hygge‘

Izuzmu li se, recimo, proizvođači maski, zaštitnih pregrada od pleksiglasa ili vizira, malokoji su svakodnevni proizvodi koji nemaju direktne veze s pandemijom doživjeli dramatičan porast prodaje u proteklih 12 mjeseci. U rijetke sretnike ubrajaju se – grijalice za balkone i terase – čija je prodaja od rujna do studenoga 2020. na britanskom tržištu porasla za nevjerojatnih 300 posto. Manji rast, ali ipak znatan, od 173 posto, ostvarili su proizvođači sjenica za vrtove, a prodaja kamina od kolovoza do kraja 2020. povećala se za 49 posto. Razlog? Friluftsliv. Naime, taj norveški termin koji je teško napisati, a kamoli izgovoriti, označava, u najužem smislu, život i boravak u prirodi. Iako Skandinavci friluftslivaju desetljećima, zbog pandemije takav je lifestyle prodro i u ostatak svijeta pa mu mnogi mediji tepaju da je novi lagom ili hygge – što su trendovi koji su proteklih godina ušli u mainstream (o njima se govorilo u kontekstu uređenja interijera, ali i samopomoći).

Po sreću na zrak

Čak je i slavni magazin Vogue prepoznao friluftsliv kao jedan od ključnih lifestyle trendova koji će obilježiti ne samo 2021. nego i (nadajmo se) postpandemijske godine. Naime, COVID-19 utjerao je ljude u domove, a onda ih potjerao na zrak, u prirodu – mjesta na kojima se poštuju epidemiološke mjere, ali i umiruje tjeskoba. Ili, kako to slikovito piše Vogue, nakon što su svladali pečenje savršenog banana-kruha dostojnog natjecanja u slastičarstvu 'Dobar, loš, najbolji' (The Great British Bake-Off) i dotjerali svoj interijer kupnjom nove vaze, jastuka i sobnog bilja, ljudi su odlučili izići van, uživati u sasvim običnim prirodnim fenomenima i ljepotama na koje su do COVID-a potpuno zaboravili. Ako ste se i vi prepoznali u ovim redcima, navukli gojzerice i vodonepropusne jakne, veliki su izgledi da ste prihvatili nordijski koncept življenja, friluftsliv, koji u doslovnom prijevodu znači 'život na slobodnom zraku'.

Kako je za britanski Vogue izjavio Niels Eek, psiholog i supokretač aplikacije za mentalno zdravlje Remente, od malih nogu Skandinavcima se usađuje važnost suživota s prirodom, boravka na otvorenome, što uključuje duge šetnje, uživanja u roštilju na svježem zraku, trčanje, bicikliranje, plivanje ili samo bivanje u prirodi. Još od 2016. ostatak Europe (a i dio zapadnog svijeta) rado prihvaća skandinavski način života poput hyggea i lagoma (a i japanski ikigai dugo je trend) jer je riječ o zemljama čiji stanovnici slove kao najsretniji na svijetu. A tijekom drugog vala pandemije narod jedino želi biti sretan, zato je sjevernjački način života i pao na plodno tlo.

Važno je kako, a ne gdje

Iako se, naravno, boravak na otvorenome nametnuo kao prirodan izbor tijekom pandemije, donedavno nismo znali da takav način života ima svoj naziv. Njegove su prednosti dokazane, a ne samo intuitivne. U Norveškoj, konkretno, priroda je u svom najsirovijem (ili surovijem) izdanju dostupnija nego u nekim drugim, gušće naseljenim metropolama. Primjera radi, u Oslu je dovoljno prošetati se petnaest minuta od centra i naći se na fjordu, a šuma je udaljena dvadeset minuta vožnje automobilom ili metroom. Također, u zemljama sjeverne Europe djeca se upisuju u friluftsliv-vrtiće, u Hrvatskoj ih je samo nekoliko koji bi odgovarali tom opisu. Ondje nije neobično pustiti djecu da se igraju na otvorenome i kad temperature padnu daleko ispod ništice, a moguće je također vidjeti roditelje koji za niskih temperatura izvode bebače da spavaju vani, u kolicima.

Čak i ako vam takav način života nije prirođen kao što je slučaj u Norveškoj ili Švedskoj ili vam fjord i divlja šuma nisu dostupni u krugu od 15 minuta pješice, možete potpuno osjetiti prednosti friluftsliva. Naime, u kontekstu tog načina života nije samo važno gdje se provode sati već i kako. Friluftsliv, objašnjava Vogue, ima dublje značenje za mentalno i psihičko zdravlje Homo sapiensa, njegov životni stil koji nadilazi samo disanje svježega zraka, poticanje lučenja 'dobrih' hormona. Tijekom boravka u prirodi – bilo to gledanje polarnog svjetla dok se njišemo u ležaljci između dvije jele ili sjedenje na klupi u kvartovskom parku – važno je uživati svakim svojim atomom, osvijestiti svoje postojanje i promatrati svijet (prirodu) oko sebe bez potrebe da je mijenjamo i bez ikakvih očekivanja od sebe ili drugih.

Zadržati zdravu pamet

Osim fizičkih blagodati, boravak u prirodi, dakle, ima i bezbroj pogodnosti za psihu, čak je ključno za zadržavanje zdrave pameti. Pomaže nam da se 'uzemljimo', dobijemo osjećaj povezanosti sa svijetom oko sebe, ali i pronađemo stvari koje nas vesele, inspiriraju, začuđuju; stvari koje su nam lako dostupne, a koje bude vjeru u čaroliju života. Bilo da promatramo jato ptica, zalazak sunca, vrijedne mrave ili krhku mladu biljku koja samouvjereno niče iz hladne zemlje, pomažemo si da, makar na trenutak ili koji sat, predahnemo od neprijateljske stvarnosti, umirimo mozak.

Povezivanje s prirodom dokazano pomaže reducirati razinu anksioznosti, stresa i depresije. Da bi se osjetile sve te prednosti, najnovija istraživanja pokazuju da je dovoljno provesti 120 minuta na tjedan u prirodi. Kako nastavlja Vogue, 2020. pokazala je da je fizička aktivnost postala ključna rutina u svakodnevici pogođenoj pandemijom jer povećava proizvodnju endorfina, prirodnog antidepresiva. Ukratko, friluftsliv mnogo je više od novoga skandinavskog trenda. Boravak u prirodi ključan je za mentalnu, spiritualnu i fizičku dobrobit, postao je sastavnim dijelom brige o sebi. I ne, za to nije potrebno živjeti u divljini, dosta je umjesto u uredu stanku za ručak provesti u lokalnom parku, na klupi ili se prošetati do posla umjesto ići automobilom.

Stvar rutine

Friluftsliv stoljećima postoji u skandinavskoj kulturi. Smatra se da je termin prvi put spomenuo Henrik Ibsen u svojoj poemi iz 1859., ali tek je prošle godine postao trend o kojem pišu mediji. Iako je dobro što se o tom načinu života i općenito prednostima života na otvorenome piše sve više, Vogue napominje da koristi od njega nećemo imati ako ga promatramo isključivo kao trend; ako osjetimo pritisak da živimo tako jer tako žive drugi, oni koji objavljuju fantastične fotografije na Instagramu s hashtagom #friluftsliv. Zapravo, bît je tog načina života u tome da ostavimo mobitel na miru, uronimo u prirodu i boravak u njoj – bilo u šumi, parku bilo na terasi, pretvorimo to u rutinu, nađemo vrijeme zato kao što ga pronalazimo za, primjerice, tuširanje ili pranje zuba. Lijek zvan friluftsliv trebali bismo konzumirati barem 120 minuta na tjedan.