15. listopad 2019.

Mehanizmi za upravljanje stresnim situacijama mogu pomoći u povećanju radne učinkovitosti

Stres na poslu   

Svatko od nas u životu preuzima brojne i različite uloge. Način snalaženja u pojedinim situacijama povezan je s razinom stresa koju osjećamo. Najveća zanimljivost kod pojave stresa je upravo njezin paradoks – pojavljuje se u jednom segmentu života i odražava se na sve druge, ali i na taj segment života koji ga je uzrokovao. 

Svakodnevica može izazvati široku lepezu emocionalnih reakcija, a upravo je zbog toga važno znati kako kontrolirati pojavu stresa i umanjiti njegove negativne posljedice koje nastaju na fiziološkoj i emocionalnoj razini, a manifestiraju se osjećajem ljutnje, straha, depresije, anksioznosti, pospanosti ili pak nesanice. 

U sklopu Stress management coaching programa na različitim modulima predavači su stručnjaci iz interdisciplinarnih područja koja pokrivaju psihologiju, sport, mentalne treninge i nutricionizam s kojima smo razgovarali o utjecaju stresa na produktivnost na radnom mjestu te što to sve utječe na pojavu stresa i kako možemo prevenirati burnout sindrom. 

Na pojavu stresa mogu utjecati brojni čimbenici. Najčešći su mogućnost donošenja odluke u odnosu na naše odgovornosti u svakodnevici, dojam kontrole, fiziološko stanje (umor, glad, neispavanost, dehidriranost), ali i brojni radni zadaci koje pokušavamo odraditi simultano ili paralelno. Naša percepcija situacije ključna je u interpretaciji događaja u okolini te također značajno utječe na stresne reakcije.  

Na koji način stres utječe na produktivnost i na atmosferu na radnom mjestu?

Dr.sc. Ana Havelka Meštrović, predavačica na RIT Croatia, tvrdi da kronični stres nastaje nakon dugotrajne izloženosti povećanom naporu. Na poslu je to najčešće vezano uz sukobe u timu, neslaganja s nadređenima ili podređenima, kratke rokove i sl. Kada je sve to popraćeno i obiteljskim obvezama, dolazi do pojačanog stresa koji traje dulje razdoblje.

Osoba počinje biti slabije produktivna na radnom mjestu uz što se vežu pogreške u radu. Uslijed slabije produktivnosti javlja se i osjećaj gubitka kontrole – osoba počinje prekomjerno unositi nezdrave tvari u organizam ili se pak povećava razina agresivnog ponašanja. Svaka takva promjena ponašanja uzrokovana stresom ima značajan utjecaj na cijeli tim i radnu učinkovitost, kao i na zdravstveno stanje osobe izložene stresu. 

Ana Čerenšek, prof.psih. i Igor Čerenšek, mag. psych., idejni začetnici i provoditelji zaštićenog programa Mentalni Trening, smatraju da stres, odnosno stresne reakcije, imaju velik negativan utjecaj na našu emotivnu kontrolu, fokus, koncentraciju, a samim time i na produktivnost na radnom mjestu. 

Neurološki, stresna reakcija onemogućuje optimalno donošenje odluka smanjujući aktivnost u području mozga koje je za to zaduženo, a ujedno i usporavaju naše vrijeme reakcije na podražaj te dugoročno mogu umanjiti našu mogućnost pamćenja te analitičkog i sintetičkog promišljanja. Jednako tako naša će komunikacija sa suradnicima biti otežana, često neproduktivna i može rezultirati čestim nepotrebnim sukobima, što loše utječe i na atmosferu u kolektivu na radnom mjestu, ali i u privatnom životu. 

Kako možemo prevenirati pojavu burnout sindroma?

Iz tima za provedbu Mentalnog Treninga tvrde da se pravilnom prehranom  može doskočiti tegobama koje nastaju kao posljedica stresa, ali i prevenirati njegovu pojavu. 

- Dobra je vijest da većinu stresnih reakcija možemo prevenirati i samim time umanjiti njihov utjecaj na naše mentalno i tjelesno zdravlje. Do burnouta ne dolazi preko noći, već kroz svakodnevno izlaganje sitnim trenucima stresa i napetosti. Jednako tako si možemo i pomoći kako bi burnout prevenirali. Koristeći se tehnikama meditacije, vježbama disanja, body scanom, kognitivne reinterpretacije, pozitivnog samogovora i mnogim drugim, umanjujemo vjerojatnost upravo tih sitnih nezamjetnih svakodnevnih reakcija, a samim time i burnouta  - tvrde Ana i Igor. 

Ana Havelka upozorava na to da ukoliko se simptomi burnouta ne prepoznaju na vrijeme mogu dovesti do anksioznosti i depresije kod osobe koja najčešće odlazi na dugotrajnija bolovanja što ujedno predstavlja neželjeni gubitak za poslodavca.

- Prevencija burnouta počinje ranim prepoznavanjem simptoma koje u početku pojedinac mora osvijestiti. Ukoliko osoba uživa u svojem poslu, ne znači da ne može doživjeti sindrom izgaranja na poslu. Osoba bi trebala imati i vrijeme koje provodi s obitelji i sama. Imati neki hobi ili baviti se sportom jedna je od najboljih prevencija burnouta  - upućuje Havelka. 

Ukoliko u svojoj organizaciji želite provoditi stress free kulturu i povećati radnu učinkovitost svoga tima ili pak unaprijediti vlastite mehanizme prevencije stresa, prijavite se na Stress management coaching program. Prijave su u tijeku, a broj polaznika ograničen je. Sve informacije o programu kao i obrazac za prijavu možete pronaći na sljedećem linku