03. travanj 2021.

Mentalno zdravlje i korona - Psiholozi savjetuju: vježbajte optimizam

Nakon više od godinu dana pandemije sve su tanji živci i mladima i starijima, i zaposlenima i poslodavcima, i roditeljima i djeci. Psihološke i psihijatrijske ambulante nikad nisu bile punije, a rješenja kao da nema na vidiku: sve više ljudi tone u apatiju, anksioznost, depresiju...

Dosta vam je svega: rada od kuće, čekanja u redovima pred prodavaonicama, djece koja malo idu pa ne idu u školu, lockdowna, nošenja maski, epidemioloških mjera... Zbog stresne svakodnevice 'pucali' ste po šavovima i prije 'novoga normalnog', ali sad već postaje neizdrživo. Nedostaje vam zraka, ljudi i – slobode. Pandemija koronavirusa donijela je stres s 'dodanom vrijednošću', taj ubojiti virus potukao je sve dosadašnje i učinio nas 'otpornima' na prehladu, viroze i gripu, ali nagrizao je mentalno zdravlje.

Već tijekom prvog zatvaranja i socijalnog odmaka psiholozi i psihijatri diljem svijeta najavili su da će izolacija rezultirati posttraumatskim stresnim sindromom od kojega će patiti i stari i mladi. Nekako u isto vrijeme, nakon što su uvele novi higijenski standard i dio zaposlenika poslale raditi od kuće, uprave kompanija shvatile su da je sljedeći korak spašavanje mentalnog zdravlja zaposlenika razasutih uokolo i prisiljenih raditi u tko zna kakvim uvjetima. Zaposlenici su trebali ostati jednako učinkoviti kao da rade u uredu, a u nekim slučajevima morali su uložiti i dodatan napor.

Pliva: Program za povezivanje

Novčane nagrade uvijek pomažu, ali traje li nevolja predugo, i one prestaju veseliti, a sve ih kompanije nisu u stanju ni ponuditi. Voditeljima ljudskih potencijala preostalo je osmisliti programe koji će pomoći zaposlenicima i međusobno ih povezati. Naime, snaga izvire iz kolektiva u kojemu – i u najtežim vremenima – stasaju duhom snažni, sposobni i dalekovidni pojedinci spremni nositi se s izazovima.

Uslijedila je edukacija i na kraju online zabava jer se zaposlenici trebaju i opustiti. Pliva, primjerice, radi na edukaciji zaposlenika o važnosti prevencije i brige o vlastitom zdravlju, zbog čega je pokrenula internu digitalnu inicijativu 'Povezani i kada nismo zajedno'. Riječ je o seriji newslettera koje šalje zaposlenicima, a koji sadržavaju različite tekstove, alate i vježbe vezane uz mentalno i tjelesno zdravlje. Osim toga, osnovala je segment Mentalno zdravlje u sklopu kojega specijalisti psihijatrije za zaposlenike produciraju stručne sadržaje koji bi im mogli biti od koristi. Teme su, primjerice, važnost empatije, razni aspekti odnosa u obiteljskom životu, briga za bližnje i važnost psihološke otpornosti.

A1: Virtualna kava

U A1 Hrvatska su u mnogim aktivnostima ​Stayconnected, Stayhealthy i Staypositive ​zadržali povezanost zaposlenika s kompanijom, utjecali na njihovu motivaciju, produktivnost, pripadnost timu te tako očuvali njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Program i tjelovježba​ Mind Wellness ​pomogli su u stvaranju zdrave i pozitivne radne okoline, a na virtualnim druženjima sudjelovali su psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje. Uprava je na virtualnim kompanijskim kavama sa zaposlenicima govorila o stanju i budućnosti kompanije, a na društvenim mrežama dijelila je zabavne i korisne sadržaje koje su sukreirali zaposlenici.

No što je mentalno zdravlje? Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, to je stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom i biti produktivna. U svijetu od mentalnih problema pati oko 450 milijuna ljudi, ti su problemi uzrok bolovanja, smanjuju učinkovitost na radnome mjestu, psihološki i egzistencijalno opterećuju čovjeka... Među najčešćim je mentalnim problemima današnjice depresija, od koje pati mnogo ljudi, a pretpostavka je da će do kraja ovoga desetljeća postati glavna bolest.

Znakovi upozorenja

Mentalno zdravlje važno je u svakoj životnoj fazi, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi, i mentalni problemi mogu utjecati na razmišljanje, raspoloženje i ponašanje. Izazivaju ih mnogi čimbenici: biološki, poput gena ili kemije mozga; životna iskustva, primjerice traume ili zlostavljanje, obiteljska povijest mentalnih poteškoća.

Neki su otporniji na probleme i lakše se nose sa stresom, a neke lome doživljaji na koje 'normalan' čovjek i ne svraća pozornost. Rani su znakovi upozorenja za pojavu mentalnih problema poteškoće sa spavanjem, premalo ili previše sna, poremećena prehrana, povlačenje od ljudi i uobičajenih aktivnosti, nedostatak energije, osjećaj utrnulosti ili pomisao da ništa nije važno, pojava neobjašnjivih bolova, osjećaj bespomoćnosti ili beznađa, ovisnosti o cigaretama, alkoholu i drogi, zbunjenost, zaboravljivost, ljutnja, uzrujanost, zabrinutost, strah, agresivnost, nasilnost... Važno je rano otkriti problem i liječiti ga te prevenirati mentalno i opće zdravlje kako bi se izbjegli mogući problemi.

Stručna pomoć

Da biste se lakše nosili s poteškoćama koje nameće svakodnevni život, a posebno u ovo pandemijsko vrijeme, treba razmisliti o sebi, pokušati shvatiti sebe, procijeniti svoje mogućnosti i poraditi na samopouzdanju. I stati u trenutku kad ne možete dati ono što se od vas traži i poslovno i privatno te napuniti baterije i krenuti dalje.

Ali kako reći poslodavcu da se ne osjećate dobro i uzeti bolovanje zbog anksioznosti ili depresije?

Odgovor na mnoga pitanja može se naći u brošuri koju je objavila Hrvatska psihološka komora, koja se od početka pandemije koronavirusa aktivno uključila u očuvanje mentalnog zdravlja hrvatskih građana – već u ožujku prošle godine aktivirala je 25 telefonskih linija u Mreži za telefonsku pomoć Hrvatske psihološke komore – Hrvatskoga psihološkog društva na kojima su građani 24 sata mogli dobiti stručnu psihološku potporu u Zagrebu i svim županijama.