08. veljača 2020.

Može li hrana koju konzumirate utjecati na donošenje odluka?

hrana i donošenje odluka   

Može li hrana utjecati na odlučivanje ili pomoći u donošenju boljih odluka? Danas mnoge prehrambene kompanije ili pak one koje proizvode razne suplemente, tvrde da hrana itekako utječe na moždane funkcije. Tako oni obećavaju da jedna kapsula njihovog proizvoda dnevno može pomoći pri pamćenju, boljoj koncentraciji, lakšem fokusu i slično.

Takvih je tvrtki sve više i više, posebno na Zapadu, gdje su razni suplementi dobili na velikom značenju. Recimo, jedna od trenutno aktualnih tvrtki je tvrtka Onnit koja prodaje razne proizvode, a moto im je 'total human optimization'. Koristeći njihove proizvode postići ćete potpunu optimizaciju, tvrde oni. I nisu sami, takvih je tvrtki sve više i više, i sve obećavaju potpuno zdravlje i svjež mozak spreman na sve izazove. Proizvodi koji se zovu 'alpha brain' i slično vabe potrošače da ih isprobaju, a mnogi, nazovimo ih Celebrityji hvale i promoviraju takve proizvode na sva zvona. No, rade li oni zaista ili je to sve klasično prodavanje magle.

Istina je da je naš mozak uključen 24/7 i da zahtijeva stalnu opskrbu energijom, a energija čovjeku dolazi putem hrane i pića, pa ono što jedemo utječe i na naše cjelokupno stanje, kako tjelesno tako i psihičko. I to je svima zapravo jasno. Ako pojedete veliku porciju ćevapa, zasigurno ćete osjetiti val zadovoljstva koji se pak vrlo brzo može pretvoriti u val nezadovoljstva zbog narušene probave. 

- Mozak radi i dok spavamo zbog čega troši oko 20 posto dnevnog energetskog unosa. Ta energija dolazi iz hrane i pića koje unesemo tijekom dana, a njihova kvaliteta izravno utječe na strukturu i samu funkciju mozga, kao i na naše raspoloženje – kaže mag.nutr. Ela Kolak.

Da bi mozak funkcionirao on zahtijeva određene hranjive tvari. Omega-3 masne kiseline, na primjer, pomažu u izgradnji i popravljanju moždanih stanica, a antioksidanti smanjuju stanični stres i upalne procese koji su pak povezani sa starenjem mozga i neurodegenerativnim poremećajima, poput Alzheimerove bolesti.

- Omega-3 masne kiseline pomažu u stvaranju membrana oko svake stanice u tijelu, uključujući i moždane stanice. Istraživanje iz 2017. godine otkrilo je da su osobe s visokom razinom omega-3 imale pojačani protok krvi u mozgu. Također, utvrđena je i povezanost između razine omega-3 i bolje spoznaje, odnosno razmišljanja. Ovi rezultati sugeriraju da unos hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, poput masne ribe, orašastih plodova i sjemenki, može potaknuti rad mozga. S druge strane, nedostatak omega-3 masnih kiselina povezan je s poteškoćama u učenju te depresijom – objašnjava Kolak.

Pregršt istraživanja

Mnoga istraživanja također tvrde kako određena hrana može 'poboljšati' određene kognitivne funkcije.

Recimo, prema istraživanju iz 2014. spojevi u bobičastom voću, poput borovnica, imaju mnogo pozitivnih učinaka na mozak, uključujući poboljšavanje komunikacije između moždanih stanica, smanjenje upale u cijelom tijelu, smanjenje ili odgađanje dobnih neurodegenerativnih bolesti i kognitivnog opadanja. Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je kako flavonoidi iz tamne čokolade pozitivno utječu na plastičnost mozga koja ima veliku ulogu u učenju. Također, dvije studije otkrile su da su veći unosi kolina povezani s boljim pamćenjem i mentalnim funkcijama. Jesti jaja je jednostavan način da se dobije kolin, s obzirom na to da su žumanjci jedan od najkoncentriranijih izvora ove hranjive tvari.

- Nadalje, vitamini skupine B imaju nekoliko uloga u zdravlju mozga. Za početak, oni mogu pomoći usporiti napredovanje mentalnog pada kod starijih osoba. Također, nedostatak dvije vrste vitamina B skupine - folata i B12 - povezan je s depresijom. Manjak folata uobičajen je kod starijih osoba s demencijom, a studije pokazuju da dodaci folne kiseline mogu smanjiti mentalni pad vezan uz dob – kaže Kolak i dodaje kako se budnost, pamćenje i raspoloženje mogu pojačati strateškim uključivanjem namirnica u prehranu.

Tko kaže, laže

Bojan Stojnić, magistar nutricionizma i vlasnik savjetovališta za prehranu, nutricionizam.hr, smatra da kada se govori o kognitivnim sposobnostima, zapravo se govori samo o unapređenju njihove funkcije i prevenciji disfunkcije. On kaže kako unapređenje kognitivne funkcije hranom nažalost nije moguće, ako ona nije već kompromitirana.

- Ako jest, a do toga normalno dolazi u procesu starenja, daleko najbolja strategija unapređenja, ali i prevencije, jest održati zdravu tjelesnu masu i postići zdravu prehranu. Zdrava prehrana podrazumijeva onu koja uključuje sve glavne skupine namirnica u ispravnim i individualiziranim omjerima. Zdrava prehrana nije isključiva. Grupe namirnica sa specifičnijim utjecajem na kognitivne funkcija su lisnato povrće, voće, plava riba, orašasti plodovi, kava i čaj. Da, prehrana je važna komponenta održavanja kognitivnih sposobnosti, no onaj tko vam tvrdi kako će vam pomoći neka specifična namirnica, dodatak prehrani ili prehrambena strategija, laže vam – zaključuje Bojan Stojnić.