27. listopad 2019.

Pravila o zimskoj vožnji variraju od države do države

Uskoro ćemo svoje limene ljubimce voziti po zimskim uvjetima, pa je krajnje vrijeme da ih pripremimo za to razdoblje    foto Getty Images/istockphoto

Zakoni u EU vrlo su različiti, ali U većini zemalja u zimsku opremu ubrajaju se četiri zimske gume. ponegdje, kao i u Hrvatskoj, dopuštene su četiri ljetne gume s lancima za snijeg u prtljažniku

Uskoro ćemo svoje limene ljubimce voziti po zimskim uvjetima, pa je krajnje vrijeme da ih pripremimo za to razdoblje. Gotovo da nije potrebno spominjati da će svaki vozač platiti kaznu i biti isključen iz prometa ako nema zimsku opremu, ali kako kaže jedan stari vozač, 'meni ne treba zakon da bih vozio sa zimskom opremom, ja je imam radi sebe i onih koje vozim'.

Obvezna oprema

Naravno da ćemo se složiti s takvim razmišljanjem, jer svi smo imali iskustva s proklizavanjem auta na zaleđenoj cesti. Kako se može pročitati na HAK-ovim stranicama, ljetna guma po snijegu gotovo da nema nikakve šanse jer je njezin zaustavni put, primjerice kod temperature od -10 Celzijevih stupnjeva pri brzini od 60 kilometara na sat 55 i više metara, a automobil koji na kotačima ima zimske gume zaustavit će se nakon 44 metra. Razlika od najmanje 11 metara jasno pokazuje koliko to može biti opasno, a na nižim temperaturama put kočenja još je duži.

U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna na zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Postoje dionice na kojima to nije obvezno, primjerice one u Dalmaciji, pa to neke vlasnike automobila može uspavati. Primjerice, jedan Dalmatinac nikad ne mijenja gume jer rijetko vozi izvan Dalmacije, ali zimi ipak dolazi najmanje jednom u Zagreb i na sjever Hrvatske. Kaže da mu se ne isplati unatoč tomu što mora proći Liku. Drugi pak Dalmatinac ima drugu logiku. Doduše, nešto češće vozi po unutrašnjosti, iako ne baš često, ali kaže da mu je trošak isti vozio na ljetnim gumama dvije ili četiri godine ako zimi isto toliko vozi na zimskim gumama, njemu je ipak važno da mu sigurnost tijekom vožnje bude veća. Baš kao što kaže Damir Baćan, voditelj postprodaje u Auto Hrvatska Automobilima u Zagrebu: 'Najvažnije su radnje kojima se vozaču omogućuje sigurna i nesmetana upotreba vozila u prometu'.

U svakom slučaju, na zimskim dionicama obvezna upotreba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika (osim vojnih vozila). Kako se može pročitati na HAK-ovim stranicama, pod zimskom opremom motornih vozila, čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone, podrazumijevaju se četiri zimska pneumatika (M+S) ili četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom profila od četiri milimetra i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače. Za autobuse pak potrebni su lanci na pogonskim pneumaticima ili zimski pneumatici (M+S) postavljeni na pogonske kotače, a autobusi i teretna vozila koja zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima.

Zamolili smo ljude u Autowillu i Auto Hrvatska Automobilima da nas posavjetuju kako se pripremiti za zimske uvjete. Direktor postprodaje Autowilla Igor Somek, osim što podsjeća na obvezno zakonsko razdoblje upotrebe zimske opreme (15. 11. – 15. 4.), napominje da je preporuka kod pada temperature ispod sedam stupnjeva da se stave zimski pneumatici.
– To je zbog toga što ljetna guma ispod te temperature gubi svoja vozna svojstva, odnosno produžuje se trag kočenja i ne drži cestu kao u ljetnom razdoblju – objašnjava Somek.

Baćan dodaje da su uz tehničku ispravnost vozila osnovni preduvjeti preglednost, odnosno očišćene staklene površine i osvrtna ogledala te da je vozilo vidljivo za ostale sudionike u prometu – drugim riječima rasvjeta na vozilu i registarske pločice moraju biti očišćeni, a signalizacija ispravna.

– Za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima od najveće je važnosti opremljenost vozila zimskom opremom te prilagođen i odgovoran način vožnje – napominje Baćan.

Dragocjena klima

Zanimalo nas je i to postoji li razlika u pripremi za zimske uvjete između starijih i mlađih automobila. Baćan kaže da je savjet vozačima za pripremu vozila uglavnom isti, iako napominje da u novijim vozilima određene komforne funkcije (klima-uređaji, grijana stakala, uređaji za pranje svjetala itd.) znatno olakšavaju dio pripreme za vozača. Upravo na to upozorava i naš sugovornik iz Autowila, koji objašnjava da na vozilima starijih godišta treba dodatno sratiti pozornost na cijevi rashladnog sredstva, a s obzirom na to da starija vozila imaju drukčiju rashladnu tekućinu, preporuča se i ranija zamjena uz prethodnu kontrolu točke smrzavanja. Osim toga, kaže Somek, dodatna se pozornost posvećuje kontroli rada žarnih niti (grijača motora). No osim obveznih postoje još neke stvari koje bi bile korisne, iako nisu obvezne. Primjerice, većina korisnika vozila smatra da se klima-uređaj rabi samo tijekom ljetnog razdoblja, ne znajući da veliku funkciju ima i u zimskom razdoblju.

– Klima-uređaj uvelike pomaže vozačima pri odmagljivanju stakla vozača i sprječava magljenje ostalih staklenih površina. Preporuča se i pregled grijaćih niti zadnjeg stakla, koje je od velike važnosti za sigurno prometovanje u cestovnom prometu, a novija generacija vozila ima i grijana sjedala te se također preporuča njihov pregled prije dolaska zime – ističe Somek.

Baćan ga nadopunjuje korisnim prijedlozima koji se mogu lako primijeniti, uglavnom i bez posjeta servisu. Kaže da je važno provjeriti uređaj za pranje stakla i da bi bilo dobro u njemu imati adekvatnu tekućinu za čišćenje stakla, tj. da bude zimska zbog otpornosti smrzavanju na niskim temperaturama, kao i to da treba provjeriti te po potrebi nadopuniti sistemske tekućine.

– Dobro je premazati gumene površine vrata adekvatnim sredstvom jer ono smanjuje rizik da se vrata 'zalijepe' pod utjecajem niskih temperatura. Također bi bilo dobro preventivno tretirati brave sredstvima protiv zaleđivanja, pogotovo na starijim vozilima – preporučuje Baćan.

Maglovita prijeteća autocesta

Vozači posebno trebaju biti oprezni kada se tijekom vožnje zateknu u magli, posebno kada je u pitanju autocesta, koja je u normalnim okolnostima neusporedivo najsigurnija prometnica. No u magli autocesta postaje, kažu stručnjaci, veoma opasna jer vozači pri velikim brzinama ulijeću u prostor vrlo slabe vidljivosti. Osim toga, preporučljivo je da se vozi sporije, ali ne i presporo, jer prespori vozači mogu biti opasniji nego brzi zato što povećavaju rizik da drugi nalete na njih. Orijentir neka bude taj da je na autocesti opasno voziti sporije od 80 kilometara na sat, a na ostalim cestama sporije od 50 kilometara na sat, ali, naravno, sve ovisi o uvjetima vožnje.

Kako se može pročitati na HAK-ovoj web-stranici, u mnogim državama Europe zakoni u pogledu zimske opreme vozila vrlo su različiti. U većini država ta je obveza datumski određena, a kod drugih zimska oprema je obvezna kad su na snazi zimski uvjeti na cestama, odnosno kad je na kolniku snijeg, ugaženi snijeg ili poledica. U većini europskih država zimsku opremu čine četiri zimske gume, ali u pojedinim državama, kao i u Hrvatskoj, pod zimskom opremom dopuštene su četiri ljetne gume minimalnog utora od četiri milimetra, s lancima za snijeg u prtljažniku, a vozače upućujemo, ako krenu na put po Europi, da pregledaju propise o zimskoj opremi u europskim zemljama koje mogu naći na HAK-ovoj stranici.

I još nešto što je često znao govoriti jedan stariji iskusni vozač profesionalac. Bez obzira na to je li ljeto ili zima te imali zimske ili ljetne gume, ako vozite po kiši, tada posebno morate biti na oprezu. Prašina na cesti padanjem kiše poprima svojstva ulja i u prvim je trenucima cesta dosta klizava. Drugim riječima, iako sa slabijom vidljivošću, sigurnije je voziti po pljusku jer pljusak ispere prašinu, zbog čega automobil teže prokliže nego u početku dok kiša sipi. Dakle, uza svu zimsku opremu oprez je neizbježan.