02. rujan 2021.

Freelancing vs. 9-5 posao - Koja je opcija bolje za studente?

Piše: Monika Jugović, studentica Ekonomskog fakulteta

Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je na visokoj razini, a sve češće na tržištu rada sudjeluju i studenti. Također, troškovi studiranja su visoki iako su roditelji dominantan izvor prihoda studenata, ponekad ni to nije dovoljno. Primjerice, u Zagrebu najam stana najčešće se nalazi za 350 do 400 eura za jedan mjesec, dok u kvartovima s boljom povezanošću s fakultetima cijene najma znaju biti više. Zbog nemogućnosti pronalaska klasičnog posla mnogi posežu za alternativnim oblicima rada, poput freelancinga. Također, s razvitkom tehnologije, a i osvještavanjem takozvanog work-life balance koncepta pojavljuju se novi oblici rada, dok se stariji prilagođavaju.

Što je freenalncing, a što takozvani 9-5 posao?

Freelancer je osoba koja se samozaposlena u punom smislu te riječi. Točnije, sama obavlja i pronalazi posao te vodi brigu o isplati plaća, plaćanju poreza i ostalim stavkama koje za sobom nosi poslovanje. S druge strane, popularna kratica '9-5' označava rad u poduzeću gdje postoji unaprijed određeno poslovno vrijeme i radni zadaci koji su najčešće, ali ne nužno, rutinski.

Poznato je da studiranje nije 'jeftin sport' te da cijene najma stana, školarine, i popratnih troškova iz godine u godinu rastu. Prema indeksu cijena stambenih objekata u Gradu Zagrebu, gdje ima najviše studenata, cijene nekretnina su u konstantnom rastu. Ako pogledamo prvo tromjesečje u 2021. godini, cijene su narasle za 3,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Stoga, velika većina studenata radi ili je barem u nekom trenutku radila studentski posao. Jedni su primorani kako bi si priuštili stan i hranu, dok drugi financiranju stvari koje si inače ne mogu priuštiti.

Prema podacima Student servisa Zagreb iz 2021. godine, u svibnju je podignuto 23 238 ugovora, a u lipnju 25 689 ugovora što nije zanemariva brojka. Nude se razni poslovi od uredskih, poput rada u računovodstu do terenskih, poput rada na građevini. U svakome slučaju poslovi pronalaze svoj radnika, odnosno studenta. Gdje je tu freelancing

Zašto freelance?

Dok je freelancing u svijetu uzeo maha, u Hrvatskoj još uvijek nije toliko zastupljen. Neslužbeno je oko 5000 freelancera u Hrvatskoj, ali se ne zna koji udio čine studenti. Ono donosi mnoge pogodnosti za studente te naravno samozaposlene.

Samostalno određivanje radnog vremena ističe se kao jedna od najvećih prednosti, posebice za studente kojima studiranje oduzima mnogo vremena. Također, osim što freelancer možete biti u Hrvatskoj, isto možete biti na stranome tržištu te naplatiti višu cijenu za vaš rad. Time, može se zaraditi i više, ovisno o broju projekata, u odnosu na rad po satu gdje prosječna satnica iznosi 28 kuna po satu.

Zatim, mogućnost obavljanja posla od bilo kuda, odnosno ne radeći nužno u prostorijama poduzeća, pokazala se kao dobra opcija za vrijeme pandemije. Studenti kojima je nastava u cijelosti bila online, mogli su obavljati poslove od doma te nisu vezani za mjesto studiranja. Automatski smanjuju troškove, točnije ne moraju plaćati najam i režije u mjestu studiranja.

Zadnje, freelancing daje mogućnost samostalnog odabira projekata što znači da student može razvijati vlastite vještine, a i interese, u smjeru kojem želi.

Međutim, freelancing se ne smatra sigurnim poslom. Nikada se ne zna kada će i hoće li naići novi projekt. Pojavljuje se problem plaćanja troškova studiranja uslijed bolesti ili za vrijeme polaganja ispita. Mnogi studenti si ovakvu razinu neizvjesnosti ne mogu dopustiti. Također, zahtjeva visoku razinu samostalnosti koja može biti prevelik pritisak za studente. Freelancer obavlja sve sam, od pregovaranja s klijentom do naplate i papirologije vezane za poslovanje. Ovdje se postavlja pitanje ima li student vremena, a i snage fokusirati se uz fakultet?

A zašto 9-5?

S druge strane, 'klasičan' posao je više zastupljeniji među studentima. On osigurava stabilnost u primanjima. Uplate domskog smještaja su do 10. u mjesecu, dok za plaćanje školarine također postoji rok. Također, radeći šest sati dnevno može se zaraditi oko 4 000 kuna, ovisno o broju radnih dana, što su dobra primanja za studenta. Studentski ugovor se može izdati na više mjeseci što studentu donekle garantira stalan izvor novaca, a samim ugovorom o obavljanju studentskih poslova student je zakonski zaštićen, dok freelancing nije toliko zakonski reguliran.

Zatim, '9-5 posao' u mnogim slučajevima omogućuje mentora, odnosno učenje od stručnjaka. Kako se uvijek ističe da fakultetima nedostaje praksa, upravo radom u poduzeću studenti stječu iskustva te dobivaju dojam kako je to u pravome svijetu. Nije neizostavno ni da se studentu ponudi ugovor za stalno nakon završetka posla što privlači mnoge studente na ovakav oblik rada.

Naravno, klasičan posao ima i svoje mane. Mnogi poslodavci zahtjevaju od studenta da radi puno radno vrijeme što je vrlo teško uskalditi sa fakultetskim obvezama. Ovdje se gubi sloboda u vođenju vlastitog vremena koje nudi freelancing. Upravo nefleksibilnost u vremenu dolaska i odlaska s posla, broju radnih dana u tjednu je najveći nedostatak ovakve vrste posla. Ponekad ni sami profesori nemaju razumijevanja ukoliko se zakasni koju minutu na predavanje.

Zatim, student ne mora nužno raditi u svom području studiranja. Upravo suprotno, mnogi posežu za poslovima koji nisu povezani s njihovom strukom ili su im poduzeću raspodijeljeni zadaci od kojih ne nauči mnogo. Studenti su željni znanja, a i savladavanja novih vještina pa se kuhanje kava ne čini kao stepenica više.

- Kod freelancinga je dobro što možeš radiš kada tebi odgovara i možeš birati koliko ćeš raditi. To je dobro za vrijeme rokova jer onda ne moraš uzimati klijente nego se posvetiti ispitima. Jedino je teži početak jer tada nemaš recenzija niti stalnih kupaca - smatra studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Kao freelancer najviše sam radio oglašavanje preko društvenih mreža dok sam bio student. Najveći mi je problem, kao studentu, bio odrediti cijenu rada. Tada nisam imao portfolio što je temelj za pregovore s klijentima - kaže bivši student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

- Radim uredski posao od treće godine na fakultetu. Imam poslodavca koji je dosta fleksibilan oko radnog vremena pa stignem uskladiti sve obveze. Naravno da je ponekad stresno jer postoje obveze na poslu i obveze na faksu, ali zadovoljna sam jer uspijem zaraditi lijepi džeparac - ističe studentica marketinga na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Što nosi budućnost?

I 9-5 posao i freelancing imaju svoje mane i prednosti. U svakom slučaju teško je uskladiti fakultetske obveze i posao. Također, pandemija je 'prisilila' mnoga poduzeća i zaposlenike da budu otvoreniji i fleksibilniji prema radu na daljinu. Stoga, predviđa se daljnji rast primjene novih oblika rada, odnosno rada od doma ili freelance rada. Međutim, na samom pojedincu je da odluči koja vrsta mu više odgovara.