27. rujan 2021.

Hrvatska svoju budućnost treba graditi na geotermalnoj, bioplinu i energiji iz otpada

Piše: Igor Grozdanić

Budućnost hrvatske energetike i gospodarstva naglašeno je u Osijek na tradicionalnoj međunarodnoj konferenciji je u geotermalnim izvorima energije, bioplinu, energiji iz otpada i vodiku kao budućem europskom lideru uz elektrifikaciju

Prošli tjedan, od 23. do 26. rujna 2021. u Osijeku se održao jedna od najvažnijih i tradicionalno najposjećenijih energetskih konferencija u RH, pod nazivom “19. KONFERENCIJA O PLINU, TOPLINI I VODI”. Konferencija već 12. put ima međunarodni karakter i najveći je takav skup u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najvažnije teme ovogodišnjeg skupa su bile održivost, dekarbonizacija Europe i Hrvatske, budućnost plina, resursna učinkovitost i industrija zaštite okoliša i taksonomija kao i budućnost održivog transporta i industrije.

Predavači su bili iz Hrvatske i susjednih zemalja, iz renomiranih tvrtki Turbomehanika, Iveco, INA i HEP, kao i s fakulteta FERIT, RGN i institucija ministarstva i HERA. Glavni govornici skupa su: Igor Grozdanić, Marko Hodalić, Pero Raos i Damir Šljivac.

Na skupu je odmah na početku izrečeno da stanje s hrvatskim zalihama plina nije zabrinjavajuće. U Podzemnom skladištu plina kažu pak da je popunjenost PSP-a Okoli na oko 88 posto od ugovorenoga kapaciteta i da ciklus utiskivanja, koji je počeo 3. travnja i dalje traje.

Igor Grozdanić je u uvodnom i pozvanom predavanju dao osvrt na emisije CO2 i problematiku taksi. Naglasio je da bi se OIE trebali brže i jednostavnije razvijati uz što manje administrativnih i regulatornih problema. Budućnost je u geotermalnim izvorima, bioplinu i energiji iz otpada, a trebali bi se potruditi i da povučemo novac iz EU fondova da bi mogli nesmetano razvijati tehnologije i projekte vodika, završava Grozdanić. Vodik sigurno dolazi, a mi trebamo osigurati znanje, novce i poduzetničke uvjete za tu visoko tehnološku priču.

Vodik je gorivo koje bi u budućem energetskom sustavu, sto posto temeljen na obnovljivim izvorima energije, trebalo imati značajnu ulogu. Tehnologije proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika se istražuju već desetljećima, neke su već u komercijalnoj primjeni, a neke su u pokaznoj primjeni (autobusi, kamioni, vlakovi, u zadnje vrijeme brodovi, pa čak i zrakoplovi).  U tijeku je izrada hrvatske Strategije za vodik

Prošle godine, EU je donijela strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika. Strategija predviđa do 2030. investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport i distribuciju vodika uključujući i puno malih punionica vodika u niz europskih država. Vrijednost tih investicija kreće se od 309 do 447 milijardi eura.

Marko Hodalić je dao pregled plinskih kamiona i prezentirao trend rasta alternativnih goriva u transport.

Damir Šljivac je prezentirao novi projekt OIE u Osijeku i regiji i još jedanput naglasio važnost OIE za Slavoniju i Hrvatsku.

Marko Blažević iz HEP-a je kao voditelj okruglog stola imao zanimljivo izlaganje o današnjoj situaciji u plinu. Ostali sudionici su bili predstavnici PPD, Energo Rijeka, Gradska plinara Zagreb i fakulteta FKIT.

Daria Karasalihović Sedlar je u zanimljivom predavanju na znanstveno popularan način objasnila područje plinskih brojila. Hrvoje Glavaš je imao također zanimljivo predavanje s osječkog FERIT dok je Brod plin prezentirao izuzetno zanimljivu priču o svojoj budućoj punionici u Slavonskom brodu.

Za kraj skupa Pero Raos se u ime organizatora zahvalio na još jednoj zanimljivoj konferenciji.