19. studeni 2021.

Innovation Norway odobrio Holcimu sufinanciranje opreme za niskougljične cemente

hydromedia beton

   

Da bi uklonio tehnološka ograničenja u doziranju mineralnih dodataka, Holcim je pokrenuo projekt ‘Razvoj novih vrsta cemenata s nižim ugljičnim otiskom‘, tijekom kojeg će sagraditi zatvoreno skladište mineralnih dodataka i transportni sustav za doziranje te započeti proizvodnju dviju novih vrsta cementa manjega ugljičnog otiska

Prema zakonodavnom okviru dekarbonizacije Europe do 2050. godine, u sljedećih nekoliko godina bit će potrebno potaknuti ulaganja u brojne tehnologije za smanjenje ugljičnog otiska. Osim toga, Zeleni plan EU predviđa kvalitetnije upravljanje prema hijerarhiji postupanja s otpadom, koja potiče korištenje otpada ili nusproizvoda jednoga industrijskog procesa u stvaranju i proizvodnji nekoga novog proizvoda. U proizvodnji cementa to je već duži niz godina omogućeno i europskom normom za proizvodnju cementa, koja se primjenjuje i u Hrvatskoj.

– Trenutačno imamo tehnološka ograničenja u doziranju mineralnih dodataka. Zato smo pokrenuli projekt 'Razvoj novih vrsta cemenata s nižim ugljičnim otiskom', tijekom kojeg ćemo sagraditi zatvoreno skladište mineralnih dodataka i transportni sustav za doziranje te započeti proizvodnju dviju novih vrsta cementa manjega ugljičnog otiska. Važno je reći da mineralni dodaci u cementu imaju višestruku korist: s jedne strane stvaraju se različite karakteristike cementa da bi se zadovoljili zahtjevi različitih vrsta gradnje. S druge strane produljuje se životni ciklus već postojećih resursa te smanjuje upotreba novih. Kao treću korist imamo smanjenje udjela klinkera u cementu, odnosno ugljičnog otiska. Zato je Europa ove godine u normu dodala dvije nove vrste cementa s više mineralnih dodataka – objašnjava Nikola Kovačević, direktor Holcimove tvornice cementa.

Cijeli projekt vrijedan je 9,6 milijuna kuna, od čega će 35 posto ili 3,3 milijuna kuna biti podržano sredstvima Norveškoga financijskog mehanizma 2014. – 2021,, u okviru programa 'Business Development and Innovation Croatia', kojim upravlja Innovation Norway.

Zašto CO2 u cementu?

CO2 u proizvodnji cementa nastaje u peći tijekom procesa pečenja klinkera. Klinker je poluproizvod, koji se nakon izlaska iz peći uz razne dodatke melje u prah – cement. Oko 60 posto emisija CO2 nastaje zbog kemijskog procesa pretvaranja kamena lapora u klinker, pri čemu se oslobađa CO2, a 40 posto emisija CO2 nastaje zbog izgaranja ugljena i petrol koksa.

– Odmah nakon privatizacije 1992. godine, zahvaljujući ulaganjima švicarskog vlasnika obnovili smo tvornicu i temeljem iskustava iz drugih država od 1999. godine započeli energetsku oporabu otpadnih guma, a od 2001. godine počeli materijalnu oporabu pepela i gipsa iz TE-a Plomin. Zahvaljujući svim ulaganjima u ovih 20 godina, ove ćemo godine naše emisije CO2 po toni cementa smanjiti za 30 posto u odnosu na 1990. godinu. Nakon toga naš daljnji put određen je vizijom Holcim Grupe do 2050. – prvi smo u sektoru kojima je organizacija SBTi potvrdila ciljeve prema neto nula ugljika do 2030. i do 2050. u cijelom lancu opskrbe – rekla je Virna Višković Agušaj, predsjednica Uprave Holcima u Hrvatskoj.

Osim nove opreme za niskougljične cemente, Holcim je pokrenuo još jedno ulaganje za daljnji doprinos smanjenju CO2. Projektom 'KOdeCO'​ ugradit će novu tehnologiju energetske oporabe otpada kojom se ukida ugljen. Očekuje se da će to ulaganje vrijedno 180 milijuna kuna donijeti smanjenje od oko 35.000 tona emisija CO2 na godinu.

– S obzirom na trenutačnu percepciju javnosti o energetskoj oporabi otpada u Hrvatskoj, želio bih napomenuti da tvornice cementa u Austriji 99 posto energije već godinama dobivaju iz otpada. Naš sustav kontrole kvalitete ulaza i izlaza te mjerenje emisija u Hrvatskoj jednaki su kao i u Austriji, a u nekim dijelovima i stroži jer u Hrvatskoj uvijek postoji sumnja u privatno vlasništvo i sustav. Zato radimo veći broj uzoraka i analiza, kako bismo izgradili povjerenje ponajprije naših zaposlenika, a onda i lokalne zajednice – navodi Kovačević.

Ciljevi moraju biti zajednički

– To što smo dosad samostalno postigli zapravo je maksimum. Za postizanje ciljeva EU bit će potrebna otvorenost za zajedničko djelovanje svih sektora. Primjerice, Holcim Grupa u svijetu već više od jedne godine prodaje niskougljični beton ECOPact, sad već na 24 tržišta, a u Hrvatskoj još nema certificiranoga građevnog otpada koji se može upotrebljavati umjesto prirodnoga kamenog agregata za proizvodnju betona – napominje Višković Agušaj.

U Hrvatskoj tako treba prihvatiti dvije nove vrste niskougljičnog cementa koje su ove godine uključene u europsku normu, time će se izmijeniti propis za proizvodnju betona i omogućiti povećana oporaba građevnog otpada. Kružno gospodarstvo neće moći dati rezultate zadane ciljevima Zelenog plana dok god ne prihvatimo cjelokupnu hijerarhiju postupanja otpadom, uključujući i energetsku oporabu onog otpada koji se nije mogao materijalno oporabiti, a u industrijskom procesu može biti izvor energije umjesto ugljena ili dok god je jeftinije građevinski otpad baciti umjesto oporabiti u novom građevinskom proizvodu.

– Na kraju proizvodnje i našega kruga utjecaja, kad proizvod dođe na tržište, kupac je taj koji bira koji će proizvod kupiti. Zato nijedan proizvođač ne može samostalno ostvariti ciljeve Zelenog plana, a Europa će postati prvi kontinent bez ugljika samo ako pokrenemo potražnju za niskougljičnim proizvodima. Korak u tom smjeru mogao bi biti obvezan izračun cjeloživotnoga ugljičnog otiska građevine, čime potičemo projektiranje s ciljem ostvarenja minimalnoga ugljičnog otiska po m2 ili minimalnog ugljičnog otiska za svrhu kojoj građevina služi. Primjer svima bi za početak trebala biti zelena javna nabava u gradnji javnih objekata – predlaže Julija Škoro, Holcimova voditeljica komunikacija i marketinga.

Rješenja za održivu gradnju

Primjer kako tržište utječe na opstanak zelenih proizvoda je cement u vreći koja se cijela ubaci u miješalicu za beton. S obzirom na to da se papir ugradi u beton, takvo rješenje oslobađa gradilište od otpadnih vreća. Taj je proizvod Holcim u Hrvatskoj predstavio 2017. godine, ali nakon probne proizvodnje za taj proizvod nije bilo interesa na tržištu jer je bio skuplji od cementa u običnom papiru.

Zbog povećanja gustoće naseljenosti u gradovima se sve teže upravlja oborinskom vodom i pojavljuje se rizik velikih lokvi koje ugrožavaju promet. Kako bi riješio taj problem Holcim je osmislio sustav gradnje Hydromedia™ staza, okućnica ili parkirališta koji sadrže veliki broj međusobno povezanih šupljina, što omogućava da voda velikom brzinom prođe kroz njih. To znači da se oborinske vode s ulice brzo upiju.

Osim proizvodima, Holcim održivu gradnju potiče i stručnim raspravama, koje zajedno s Građevinskim fakultetom u Zagrebu organizira od 2007. godine. Ove godine tema će biti 3D ispis betona, a govornik će biti prof. Phillipe Block, profesor s fakulteta ETH u Zürichu, koji je sudjelovao u projektiranju prvog mosta od 3D printanog betona, koji je ovog srpnja postavljen u Veneciji. Predavanje će se održati 24. studenoga u sklopu 'Središnje konferencije o održivoj gradnji' u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.