27. studeni 2020.

Kako uspješnije razvijati naše gradove kroz EU fondove?

U većoj ili manjoj mjeri urbanističko planiranje prisutno je od osnutka prvih gradova, možda pod drugim nazivom i okolnostima, ali suštinski je imalo istu svrhu kao i danas, kontrolirano razvijati fizičke, socijalne i ekonomske aspekte područja grada.

Prisutnost planskog pristupa razvoju gradova nalazimo još u gradovima drevnih civilizacija diljem svijeta, a ubrzani razvoj i rast broja stanovništva danas, više nego ikad ističu potrebu za pametnim, promišljenim i strateškim iskorištavanjem resursa za uspješan razvoj gradova i unaprjeđenje kvalitete života.

U Hrvatskoj postoji 127 gradova koji se svakodnevno mijenjaju, razvijaju i rastu, a u posljednje vrijeme u njihovu prosperitetu značajnu ulogu imaju projekti financirani iz razvojnih fondova EU. Sudeći prema najavama iz Brisela, prema planu za naredno razdoblje od 2021. do 2027. sve veći naglasak će biti stavljan upravo na razvoj gradova, stoga će se i broj urbanih područja koja su korisnici integriranih teritorijalnih ulaganja u Hrvatskoj povećati. Za sada ih je tek 14.

Ključnu ulogu u razvoju i dalje imaju ljudi

Kako bi tu priliku znali i mogli iskoristiti potrebno se na vrijeme pripremiti za sve aspekte te inicijative. Kao i u svemu, ključnu ulogu imaju ljudi, stručnjaci koji adekvatnim znanjem i vještinama mogu prepoznavši priliku preuzeti projekte od prijave do uspješne realizacije. Nažalost, takvih nam ljudi u našim gradovima, općinama i županijama nedostaje. No, na vrijeme smo postali svjesni toga pa je na Sveučilištu u Zagrebu pokrenut poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Upravljanja gradom.

Splet vještina i znanja koja su potrebna za uspješno razvijanje gradova, različiti su i raznoliki baš kao i sami ljudi koji čine grad živim. Tako se obrazovanje i osposobljavanje polaznika studija temelji na najnovijim spoznajama iz različitih disciplina koje se bave aspektima suvremenog grada kakve su primjerice ekonomija, lokalne financije, pravo, arhitektura, građevinarstvo, promet, politologija, informacijske znanosti, sociologija, urbana geografija, socijalna djelatnost i strateško planiranje.

O važnosti učenja iz primjera uspješnosti prof. dr. sc. Gojko Bežovan, voditelj Studija s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže: „Pogledamo li europske gradove primijetit ćemo kako su pravilnim pristupom maksimalno iskoristili podršku Europske unije i razvojnih fondova. Naši gradovi koji kaskaju za njima imaju mogućnost puno toga naučiti od njih. Ne trebamo ići daleko, dovoljno je da pogledamo susjedne Maribor i Ljubljanu ili Bratislavu i Prag. Moramo se otvoriti novim znanjima i iskustvima koje će odgovornim ljudima uvelike olakšati svakodnevni posao uspješnog gospodarenja gradskim resursima na korist svih građana.“

Spoj praktičnih vještina i znanja o aktualnim procesima preduvjet su uspješnog razvoja naših gradova koji svoj razvoj moraju temeljiti na još uspješnijem iskorištavanju i upravljanju resursima koji su im na raspolaganju te uz poreze, prireze i doprinose i na vanjskim izvorima financiranja graditi plan svog rasta.

Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Upravljanja gradom, koji polaznicima omogućava stjecanje konkurentnih i primjenjivih znanja i vještina koji su potrebni gradovima kako bi se bolje nosili s razvojnim izazovima, mogu upisati pristupnici koji su stekli diplomu na sveučilišnom diplomskom studiju ili dodiplomskom studiju, prema starom programu. Navedeno obuhvaća studije u društvenom, biomedicinskom, biotehničkom, humanističkom, tehničkom i umjetničkom području. Također, upisati se mogu i pristupnici koji su diplomirali i na sastavnicama drugih srodnih znanstveno-nastavnih područja uz obvezu polaganja razlikovnih ispita. Glavni kriterij je da pristupnici aktivno znaju najmanje jedan svjetski jezik.

Rok za podnošenje prijava je 31. prosinca 2020., a sve informacije o studiju kao i obrazac za prijavu te program studija se nalaze na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu.