Aktualno Lider trend Preporučeno

Ameri lude za sirovom, a evo kakvu vodu piju Hrvati

vodu

Silicijsku dolinu trese novi trend – sirova nefiltrirana voda. Potražnja za ovim ‘new age lifestyle’ trendom tolika je da se police trgovina ne stižu dovoljno brzo puniti. Cijene sirove vode dosegle su vrhunce, piše Businessinsider. Deset litara vode može se kupiti za oko 250 kuna, a s obzirom na potražnju očekuje se da će cijene još rasti. Usporedbe radi, na domaćem tržištu deset litara prirodne izvorske vode prodaje se po cijeni od tridesetak kuna. Tako dramatičan rast cijena vode na domaćem tržištu mogla bi izazvati jedino neka prirodna katastrofa, opasno zagađenje ili gadna suša.

Međutim, trendovske genijalce i vladare suvremenog poduzetništva iz Silicijske doline ne može pokolebati nešto tako trivijalno kao što je pretjerana cijena proizvoda. Sirova voda skuplja je od vina i piva pa ipak, oglašivači pokušavaju pridobiti nove konzumente smiješnim porukama da se sirova voda odlikuje karakteristikom za koju su svi na satovima kemije još u osnovnoj školi naučili da je voda ne posjeduje – divnim okusom. No, idu i korak dalje hvaleći sirovu vodu tvrdnjama da kupci nakon konzumacije osjećaju ‘generalno poboljšanje, zategnutiju kožu, brže probavljanje hrane i višak energije’.

>>>Komisija potvrdila izvrsnu kvalitetu vode na hrvatskim kupalištima

Protivnici ovog trenda prokazuju placebo efekt, odnosno ukazuju na to da voda i inače tako djeluje na organizam te apeliraju na ‘zaluđene’ korisnike da je riječ o fanatičnoj i štetnoj ideji koju, na kraju, mnogi koriste kao idealan izvor zarade i samoreklame. Ima i onih koji tvrde kako sirova voda može izazvati smrt zbog bakterija koje se u njoj nalaze, a bolesti koje one uzrokuju odavno su prestale potresati ljudski rod.

>>>Voda u zatvorenoj boci nema rok trajanja

Kako bi doznali kakva je to voda zaludila Ameriku kontaktirali smo Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andija Štampar’ iz kojeg su nam propćili kako se sirova voda zahvaća iz zdenaca dubine od oko 100 metara te se cjevovodom isporučuje do pogona za proizvodnju.

“Takva voda bakteriološki je ispravna, ali sadrži tipično za podzemne vode povišenu koncentraciju željeza, mangana, amonijaka, arsena i neke organske tvari, ovisno o geološkom sastavu tla kroz koje prolazi. Kako bi se ispunili zahtjevi za postizanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sirova se voda prerađuje. Samo crpilište nalazi se u vodozaštitnom području gdje se vrlo strogo poštuju mjere za sprječavanje onečišćenja,“ ustvrdila je dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing. kemije, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda.

Opasnosti od konzumiranja sirove vode

Iz Zavoda tvrde kako sirova voda nikada nije apsolutno čista te da ‘uvijek sadrži, manje ili više, različitih tvari u otopljenom i suspendiranom stanju, a koje su unesene iz okoliša kroz koji prolazi.

>>>‘Nitko više nije siguran’: Milijuni ljudi na 5 kontinenata piju vodu s mikroplastikom

“Bolesti koje se prenose vodom mogu biti izazvane biološkim i kemijskim agensom. Bolesti koje se prenose vodom javljaju se u obliku epidemija ili pojedinačno. One se šire pijenjem vode koja je onečišćena raznim tvarima. Sprječavanje bolesti može se postići pravilnom izgradnjom i održavanjem javnih vodoopskrbnih objekata, a sam uzročnik može se uništiti dezinfekcijom vode. Bolesti izazvane kemijskim tvarima javljaju se uglavnom u kroničnom obliku. U vodu dolaze sekundarnim putem, npr. industrijskim otpadom s poljoprivrednih površina itd., dok neki kemijski spojevi nastaju prilikom kondicioniranja vode“, izjavila je Tolić i time ukazala da pojedini protivnici konzumiranja sirove vode ipak malo pretjeruju. Tko bi se usudio na tako veliko tržište kao što je američko staviti nešto što nije zdravstveno ispravno, pitamo se.

Kakvu vodu piju Hrvati?

Oko dvadeset posto stanovnika RH pitkom vodom opskrbljuje se iz lokalnih vodovoda, bunara te cisterni. Do sad nije zabilježeno trovanje vodom iz tih izvora.
Budući da ovaj trend još nije stigao u Hrvatsku, iskoristili smo priliku kada već pišemo o sirovoj vodi iz Silicijske doline da doznamo kakva je kakvoće vode koju žedno ispijamo u Hrvatskoj.

Iz Zavoda kažu kako oko 90 posto Hrvata pije kvalitetnu vodu iz javnih vodovoda. U ostalih deset posto nema ozbiljnog bakteriološkog i kemijskog onečišćenja, nego se lošija kakvoća odnosi ponajprije na boju, miris i slično.

“Podaci su izvedeni na osnovi oko 25 000 uzoraka uzetih iz cjevovoda priključenih na javnu vodoopskrbnu mrežu iz kojih se opskrbljuje oko 80 posto stanovništva, a pregledani su kemijski i mikrobiološki. Ostali stanovnici (oko 20 posto) vodom se opskrbljuju iz privatnih zdenaca, pumpi i izvora koji ne podliježu sustavnoj kontroli. Imamo goleme potencijale vode i najsigurnije ju je piti iz javne vodoopskrbe. Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nama samima i o ekološkoj svijesti svakog pojedinca,” objašnjava Tolić.

Flaširana voda najveća prijetnja okolišu

Kao glavnu prednost flaširane vode Tolić naglašava praktičnost, dostupnost te ističe da je to zdravija alternativa od sokova.
Iako nam nije dostupna sirova voda iz Silicijske doline na policama hrvatskih trgovačkih lanaca možemo pronaći flaširanu vodu raznih proizvođača. Što se tiče cijene one ovise o veličini boce i brenda, a postoje i razlike među flaširanim vodama. One mogu biti prirodne izvorske, prirodne mineralne ili stolne vode. Međutim, cijenu ne dirigira kvaliteta vode, već ambalaža i troškovi marketinga, tvrdi naša stručnjakinja za vodu.

>>>EU financira poboljšanje vodoopskrbne mreže, pročišćavanje otpadnih voda u Slavoniji i Baranji i Istri

“Kada kupite flaširanu vodu, cijena same vode je možda 15 do 20 posto od ukupne cijene, a ostatak novca ide na troškove pakiranja, prijevoza, oglašavanja, administrativne troškove. Tako 25 do 30 posto od ukupne cijene dajete proizvođačima, što čini njihov profit. Prema tome, flaširana voda je ustvari skuplja od mlijeka, vina ili ulja“, navodi Tolić naglašavajući pri tome kako flaširana voda ima ozbiljnih nedostataka.

Naime, najveći problem je zagađenje okoliša. Iz Zavoda kažu kako čak 86 posto boca završi u smeću i predstavljaju pravu prijetnju okolišu. Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za reciklažu. I dok EK smišlja regulative kako povećati postotak reciklaže proizvoda od plastike, Hrvatska se s tim problemom bori povratnom naknadom od 50 lipa koja je vrlo dobro prihvaćena u zajednici.


Pratite Lider na društvenim mrežama linkedininstagram
 
 

Komentari