11. srpanj 2016.

Kada su djeca spremna za samostalno ljetovanje?

Donedavno je skupno ljetovanje djece bilo povezivano isključivo s tečajevima stranih jezika u ljetnim školama na moru ili socijalnim programima zbrinjavanja djece lošijeg imovinskog stanja. No, u novije vrijeme razvilo se pravo tržište ljetnih kampova za djecu, a program se proširio. Osim učenjem stranih jezika, djeca se bave raznim sportovima i umjetničkim sadržajima; plesom, glazbom, glumom, likovnom umjetnošću…, a novost je program ‘robinzonsko ljetovanje‘. Ljetne kampove za djecu organiziraju Vladimir Nazor, podružnica Zagrebačkog holdinga, Euroclub na Šolti, Camp Eklata u Zaostrogu… Ali, ako dijete ne želi bez roditelja na ljetovanje, a iz Zagreba je, ili se pak roditelj ne usudi poslati ga samoga, može kampirati i u rodnom gradu.

POTRAŽITE NOVI BROJ LIDER TRENDA S POKLONIMA I SUDJELUJTE U TJEDNIM DARIVANJIMA

Procjena roditelja

Psiholozi tvrde da je vrlo teško odrediti dob kada dijete može samostalno ljetovati, pa kao osnovni kriterij ističu djetetovu samostalnost. No, ipak je roditelj taj koji donosi odluku jer zajedno s djetetom snosi i posljedice. Osim samostalnosti djeteta, važne su i njegove komunikacijske sposobnosti, ponašanje u skupini i spremnost na dijeljenje. Zbog socijalizacije dobro je da djeca samostalno ljetuju, ali prije odluke poslati ili ne dijete u ljetni kamp, roditelj mora procijeniti koliko je ono spremno za takvo što. Možda bi se dijete koje pokazuje samopouzdanje u poznatoj sredini teško suočilo s nepoznatim vršnjacima pa se ne bi uklopilo u novu zajednicu niti bi se osjećalo ugodno na ljetovanju. U ljetne kampove primaju djecu u dobi od 6 godina do 17, no istim programima istodobno se ne bave i šestogodišnjaci i 17-godišnjaci. Iako su djeca pod stalnim stručnim nadzorom profesora, pedagoga i animatora programa, sama dječja želja da odu na takvo mjesto ne znači da će se tamo dobro i provesti. Zbog toga roditelj ne smije odluku o samostalnom ljetovanju temeljiti na djetetovoj želji ili znatiželji, nego na činjenicama. Angažman u skupini prilika je djetetu da razvije socijalne vještine i inteligenciju, počne se osamostaljivati i skupljati dragocjena iskustva koja će mu pomoći u odrastanju i prihvaćanju odgovornosti.

Dragocjeno iskustvo druženja

U skupini se u pravilu mnogo lakše snalaze djeca koja imaju braću i sestre, za razliku od jedinaca naviknutih da se ‘svijet vrti oko njih‘. Ljetni kampovi nemaju standard luksuznih hotela pa je djetetu, ako naviklo na takvo što, nužno predočiti što ga čeka. Dobro je da iskusi, primjerice, spavanje u hostelu u četverokrevetnoj sobi i donosi odluke zajedno sa svojih desetak vršnjaka umjesto da mu roditelji odmah ispunjavaju svaku želju. Radi se o ozbiljnim ‘sitnicama’ koje djetetu, nespremnom na sedmodnevni život s nepoznatim vršnjacima, može ljetovanje pretvoriti u noćnu moru. Dijete može nekim ponašanjem pokazivati značajniju zrelost u odnosu na svoju dob, dok u drugom slučaju može posve zakazati. To što je odlično u školi i izvršava obveze na vrijeme i bez ičije pomoći ne znači da ga treba prinudno poslati u ljetni kamp. Možda je individualac koji se teško uklapa među druge, a ljetni kamp zapravo je utemeljen po načelu ‘prosječne mase’ kojoj je zabava primarna. Uklapa li se dijete lako u okolinu, ako i ne bude potpuno zadovoljno uvjetima, pogotovo ako su ispod standarda njegove obitelji, ugodno društvo, razbibriga i novi poticaji učinit će mu ljetovanje nezaboravnim. Zbog toga roditelj mora biti upoznat s uvjetima u ljetnom kampu, pravilima ponašanja i sadržajima koji se nude, te obavijestiti dijete o tome koliko će se njegov život u tih tjedan dana samostalnog odmora razlikovati od onoga u obiteljskom domu ili kad ljetuje s obitelji.