01. studeni 2016.

Korisnici Facebooka dulje žive u odnosu na pojedince koji nisu online

Otprije je poznato da je za psihološku dobrobit i sveukupno zdravstveno stanje važno imati prijatelje, no nedavna studija pokazala je da dobrome zdravlju pridonose i prijateljstva sklopljena putem društvenih mreža, no samo ako se koriste ispravno i umjereno.U sve globaliziranijem svijetu u kojem živimo, sve više ljudi živi prilično daleko od rodnoga grada i obitelji. To često dovodi do prekida društvenih veza i pojačanog osjećaja usamljenosti i izoliranosti.

Dobrobit druženja uživo s bliskim prijateljima u studijama iz kasnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća povezivana je s dugovječnošću. Jedno takvo istraživanje koje je trajalo devet godina pokazalo je da su ljudi bez socijalnih veza i veza unutar zajednice za 2,8 puta bili izloženiji preuranjenoj smrti od onih koji su društveno aktivniji i održavali su socijalne kontakte. Od tada su provedene mnoge slične studije koje su pokazale slične rezultate. Metaanaliza 148 sličnih istraživanja otkrila je da snažne društvene veze povećavaju izglede za dugovječnost i do 50 posto. Pokazalo se i da je rizik od preuranjene smrti kod usamljenih ljudi jednak onome od posljedica pušenja ili alkoholiziranja.

Pridonose li online prijatelji duljem življenju?

Nedavno provedeno istraživanje znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, kojim je obuhvaćeno 12 milijuna korisnika Facebooka pokazalo je da korištenje te društvene mreže utječe na dugovječnost. Naravno, ako se ona koristi na ispravan način.

- Kod gotovo svih korisnika Facebooka ustanovili smo korelaciju između umjerenog korištenja te društvene mreže i smanjenog rizika od preuranjene smrti, kazali su autori studije James Fowler i William Hobbs, prenose mediji.

Oni su usporedili podatke o kalifornijskim korisnicima Facebooka s podacima o općem zdravstvenom stanju stanovnika kalifornijskog Ureda javnog zdravstva. Usredotočili su se na korisnike rođene u razdoblju između 1945. i 1989. te pratili njihovu online aktivnost u šestomjesečnom razdoblju. Uočili su da korisnici Facebooka imaju dulji životni vijek u odnosu na pojedince koji nisu online ili u postotcima: opasnost od preuranjene smrti prosječnoga korisnika Facebooka za 12 posto je manja nego kod osoba koje ne koriste tu društvenu mrežu.

Znanstvenici su u istraživanju vodili računa i o broju prijatelja, objavljenih fotografija, objavljenih statusa i poslanih poruka kako bi ustanovili jesu li aktivniji ljudi na Facebooku bili i dugovječniji. Pretpostavili su da je stvaran život korisnika, dakle kada nisu bili na internetu, bio aktivniji kod onih koji su objavili više fotografija.

- Online interakcija smatrana je zdravom kada je aktivnost korisnika bila umjerena i upotpunjavala je stvaran život koji su korisnici vodili kada nisu bili na društvenoj mreži. Negativnu interakciju zamijetili smo samo kod osoba koje su provodile iznimno puno vremena online, a pritom su minimalno ‘komunicirale‘ s ostalim korisnicima, kazao je Hobbs, dodavši kako je ustanovljeno i da su korisnici koji su prihvatili najviše zahtjeva za prijateljstvo bili kandidati za najdulji životni vijek u odnosu na ostale.

Hobbs i Fowler su istaknuli da rezultati njihova istraživanja upućuju na korelaciju i da se ne bi smjeli interpretirati kao uzročno-posljedična veza.

Društvena izolacija i društveni mediji

Sve više ljudi u modernom svijetu živi samo. Puno ih se žali da se osjećaju sve usamljenije. U Velikoj Britaniji je u 2014. svaki deseti sudionik jedne ankete odgovorio da nema nijednog bliskog prijatelja. Studija provedena 2010. u Sjedinjenim Državama pokazala je da se 43 posto Amerikanaca u dobi od 45 do 49 godina svakodnevno osjeća usamljeno.

Istraživanja poput ovoga što su ga proveli Hobbes i Fowler važna su jer uključuju i društvene mreže u širu sliku o socijalnoj izolaciji i o dobrobiti društvenih mreža za zdravlje pojedinca. U širem kontekstu, smatraju znanstvenici, osjećaj pojačane izoliranosti društveni bi mediji mogli ublažiti i pružiti svojevrsnu potporu, ako se koriste ‘mudro‘ i umjereno.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a prenio ih je portal Medical News Today.