Kako je konačan dogovor s Europskom središnjom bankom očekivan za nedjelju, potencijalni ulagači bi mogli pričekati taj dan za odluku o svojoj investiciji u Grčku, posebno kad je riječ o nekretninama.
Ostavka Yanisa Varoufakisa nakon referenduma i novi grčki prijedlog daju naznake mogoćeg kompromisa s kreditorima. No, još uvijek su u igri dvije opcije: kompromis s dramatičnim rezanjem proračuna ili bankrot. Prvom opcijom bi situacija trebala biti spašena, rezultirajući polaganim rastom cijena, a drugom se očekuje daljnji pad cijena u Grčkoj, a među njima i nekretnina.
U odnosu na ostale zemlje Europe, cijene nekretnina značajno su pale. Primjerice, naspram Hrvatske, razlika u cijeni je još očitija. Od vrhunca iz 2007. godine, cijene hrvatskih nekretnina su u prosjeku pale za 25%, dok su u Grčkoj pale gotovo 40%. No, pad cijena se počeo usporavati. To je dijelom rezultat podrške Europske središnje banke, a dijelom i politika vlade, koje su dozvolile prijavljivanje prebivališta za investitore izvan Europske Unije.
Pantazis Therianos, rukovodeći partner u Euterra Capital, kompanije orijentirane prema gradnji luksuznih nekretnina, rekao je kako visoka potražnja za unajmljivanjem nekretnina „podiže cijene na tržištu“. Većina klijenata firme dolazi ili iz Europe, ili iz zemalja Azije, koje sada lakše prodiru na tržištu zbog promjena zakona o prebivalištu. Stranci se često zanimaju za nekretnine uz obalu, bilo apartmane ili luksuzne vile. Primjer otoka Kreta nam pokazuje visinu cijena: apartmani koštaju približno 1500 eura po kvadratu, a vile i do 3200€. U centru Atene je cijena kvadrata isto tako visoka: između 2300€ i 3200€. Prosjek cijena u glavnom gradu Hrvatske je tek iznad 1500€.
Direktora tvrtke za trgovanje nekretninama Savills za Grčku, Dimitris Manoussakis kaže:
- Trenutno ima jako malo transakcija. Nitko ne zna što će se iduće dogoditi, tako da ima malo sigurnosti na tržištu.
No, važno je primijetiti jednu osobitu činjenicu: od svih nekretnina čije su cijene pale, u posljednje vrijeme su cijene na otocima stabilne u odnosu na ostatak Grčke, a pogotovo unutrašnjosti. Primjer otoka Mykonosa pokazuje i da su se na nekim mjestima cijene počele čak i polako dizati nakon pada od 30% u odnosu na vrhunac iz 2007. Tako stabilne cijene uslijed današnjih nesigurnosti pokazuju da je turizam u Grčkoj značajno pridonio održavanju cijena, moguće čak i rezultirajući krajem pada.
S druge perspektive, prema porezima je Grčka u rangu ostalih zemalja Europe, s primjerima poreza na vrijednost nekretnina, poreza na kapitalnu dobit i poreza na iznajmljivanje. No, još se ne zna hoće li država otići iz eurozone, niti se zna kako će se mijenjati fiskalna politika u budućnosti. Postoji stvarna mogućnost povećanja poreza i nameta na posjedovanje i trgovanje imovinom koje bi onemogućilo značajna ulaganja.
Predvidjeti budućnost svakako nije lako, ali daljnji pad cijena je moguć u slučaju bankrota. U suprotnome, možda država započne s rastom nakon godina krize. Bilo da se radi o nekretninama blizu mora za turizam, ili u unutrašnjosti uz nadu konačnog rasta cijena nakon krize, investitori trebaju držati otvorene oči. Sada je jedino važno biti oprezan, i pričekati vidjeti hoće li se bankrot zaista dogoditi.