Muzej Leopold, koji u inventaru ima neka od najpoznatijih djela Oskara Kokoschke, najbliže do sada osvjetljava lik i djelo poznatog umjetnika postavljanjem izložbe ‘Oskar Kokoschka: Ja u fokusu’. Otvorena je do 27. siječnja
Jedan od vodećih predstavnika bečke moderne Oskar Kokoschka (1886.-1980.) punih je šest desetljeća nadživio Klimta i Schielea (obojica umrli 1918.), suborce za novi umjetnički izraz. Trojka Klimt - Kokoschka - Schiele danas je simbol potentnosti austrijske umjetnosti jugendstila i ekspresionizma. Aktualna izložba u Muzeju Leopold u Beču s 200 fotografija pokazuje Kokoschkin život, a između fotografija postavljene su Kokoschkine slike iz raznih razdoblja pristigle u Beč iz mnogih svjetskih zbirki.
Dramatičan stil
Rođen u donjoaustrijskom Pöchlarnu na Dunavu, Kokoschka je pohađao bečku Školu za umjetnost i obrt od 1904. Prvo je bio pod utjecajem jugendstila, posebno Klimta. Nadaren i spisateljski, pročuo se litografskom slikovnicom ‘Sanjareći dječaci‘ (Die Träumenden Knaben).
Sudjeluje na Međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Beču 1909, a iste godine izvodi mu se i drama ‘Ubojica: Nada žena’, za koju radi i šokantan plakat, koji se također može vidjeti u Muzeju Leopold. Nisu svi u Beču dijelili oduševljenje enfant terribleom dramatično-nervoznog, psihologiziranim portretima jasno prepoznatljivog stila: Kokoschkini nanosi boje kao da nisu nastali kistom, već skalpelom.
Almin ljubavnik
Strasnu ljubavnu aferu s Mahlerovom udovicom Almom Kokoschka započinje 1912. Nakon prekida veze 1915. javlja se dobrovoljno u rat, u kojem zamalo gine. Poslije rata putuje po Europi i Sjevernoj Africi, a u prvoj polovici 1920-ih profesor je na Likovnoj akademiji u Dresdenu. Početkom 1930-ih dulje boravi u Parizu, a 1934. u Pragu upoznaje Oldu Palkovsku, koja će mu biti supruga do kraja života.
U Njemačkoj je Kokoschka Hitlerov otvoreni umjetnički ‘neprijatelj broj jedan’. Hitler i Goebbels njegova djela smatraju ‘degeneriranom umjetnošću’. Na upravo tako nazvanoj, zlehudoj izložbi u Münchenu 1937, potom i u više drugih gradova Trećeg Rajha, bilo je, među ostalim, sedam Kokoschkinih slika.
Sujetni umjetnik
Iz Čehoslovačke Kokoschka i Olda 1938. bježe u London. Poslije Drugoga svjetskog rata nastanjuju se u Švicarskoj. Kokoschka putuje i izlaže po svijetu, nastavlja portretirati državnike i druge poznate ljude, crta i slika pejzaže i vedute, izrađuje kazališne scene, ilustrira knjige...
U rodnoj Austriji 1953. otvara svoju Međunarodnu ljetnu akademiju, koja ima veliki odjek. Pritom mu djela imaju različitu recepciju: u Austriji ga cijene prije svega zbog ranih ekspresionističkih radova, u Njemačkoj zbog onih iz njemačkog razdoblja, a u SAD-u zbog slika i crteža nastalih na njegovim mnogobrojnim putovanjima. Kokoschka je bio odličan u trženju vlastite umjetnosti - i sujetan. U starosti je bio ljubomoran zbog skokovitog rasta zanimanja za Schieleova djela, započetog 1960-ih. Govorio je da je Schiele bio pornograf i neoriginalan. To Kokoschki zaista nije trebalo. Umro je 1980. u Švicarskoj.