Nizozemski filozof i osnivača Nexus instituta Rob Riemen objavio je novu knjigu ‘Povratak Europe. Njene suze, djela i snovi‘. U trenutku kada se EU nalazi pred velikim izazovima, od ekonomskih do migrantskih, Riemen želi podsjetiti na temeljne, ali zaboravljene zapadnoeuropske ideale, povjerenje u europske vrijednosti i budućnost.
EU nije Europa, piše Riemen. On je ekonomska unija, birokracija zalutala u vlastite kapitalističke vrijednosti iz kojih je nestala europska duša. U alpskom odmorištu ikone europske kulturne povijesti kao što su Thomas Mann, Hermann Hesse, Friedrich Nietzsche ili Marcel Proust, Riemenovi sugovornici, u knjizi nastoje oplemeniti i humanizirati demokraciju širenjem europskog identiteta, koji je ključ solidarnosti.
Povratak Europe+ Rob Riemen+ TIMpress, Zagreb, 2016.
Kao glavni urednik ‘Enciklopedije Jugoslavije‘ i drugih izdanja Leksikografskog zavoda, Krleža je bilježio mnoge primjedbe i komentare na marginama jedinica pisanih za ‘Enciklopediju‘. Izbor iz Krležinih marginalija napravio je Vlaho Bogišić i objavio kao ‘Marginalije‘ 2011. u Beogradu. Bogišić je priredio i novo, hrvatsko izdanje ‘Marginalije o gradovima i ljudima‘. U zbirku su uvrštena 133 fragmenta, a u odnosu na beogradsko izdanje sadrži i niz novootkrivenih isječaka. Naime, u međuvremenu je pronađena znatna cjelina bilješki koje se odnose na završni rad u pripremi ‘Enciklopedije Jugoslavije‘, pa su tako u ovom izdanju objavljene prvi put.
Marginalije o gradovima i ljudima+ Miroslav Krleža+ Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.
‘Crno more‘ posveta je jednome moru i njegovim obalama, ali i čitko razmišljanje o euroazijskoj povijesti od najstarijih vremena do danas. Ono priziva kulturu, povijest i politiku nestabilnog područja oko Crnoga mora. Ascherson pritom oživljava svijet Herodota i Eshila, mjesto Ovidijeva progona na kojem je danas najveća rumunjska luka, dolazak barbarskih Skita i Sarmata, uspon i pad Bizantskoga Carstva, misterioznu energiju kršćanskih Gota, osnutak tatarskih kanata, pojavu Kozaka i rast ruskoga utjecaja te potom stoljeća rata između Osmanskoga i Ruskoga Carstva kao i teror fašizma i staljinizma te njihovu težnju za prevlasti nad tim obalama. Ne bez razloga, Ascherson knjigu o Crnome moru započinje s Krimom.
Crno more+ Ascherson Neal+ VBZ, Zagreb, 2016.
O koncentracijskom logoru Jasenovac napisano je mnoštvo knjiga i svjedočanstava, a na popisu žrtava potkraj ožujka 2016. nalazilo se 83.145 imena. Nažalost, ništa od toga nije dovoljno. Posljednjih dvadesetak godina postoji potreba da se zločinački i genocidni karakter logora Jasenovac umanji ili negira. Posljednji događaji u vezi s obilježavanjem datuma proboja logoraša, stravičan falsifikat od ‘dokumentarca‘ Jakova Sedlara, relativizirajuće izjave nekih dužnosnika, skandiranje ustaškog pozdrava na stadionima i ulicama Zagreba... potvrđuju potrebu da se o Jasenovcu, ustaškom konclogoru, i dalje govori i piše. I to nije pisanje o prošlosti, to svjedočenje zalog je budućnosti. Knjiga ‘Jasenovac – tragika, mitomanija, istina‘ polemičan je i argumentiran odgovor na sve pokušaje da se relativizira i preoblikuje povijest.
Jasenovac – tragika, mitomanija, istina+ Slavko GoldsteinFraktura, Zagreb, 2016.