Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a procjenjuje se da će do 2030. godine preko 23 milijuna ljudi u svijetu umirati od bolesti srca.
Dobra vijest je da izbjegavanjem nekih svakodnevnih navika možemo smanjiti rizike od srčanih oboljenja.
Gledanje televizije
Višesatno sjedenje pred televizorom povećava mogućnost od srčanog udara, čak i ako inače vježbate. Mirovanjem rastu razine šećera i masti u krvi te se preporučuje povremeno kretanje. Ukoliko na poslu većinu vremena sjedite, radite povremene pauze, makar samo da biste prošetali po uredu i potaknuli cirkulaciju u tijelu.
Zanemarivanje emotivnog stanja
Jeste li pod stresom ili u depresiji? Ova stanja mogu ostaviti ozbiljne posljedice na vaše srce, pogotovo ukoliko ih zanemarujete i ignorirate. Emocijama je nužno posvetiti jednaku pažnju kao i fizičkom zdravlju, a ponekad je razgovor s obitelji i prijateljima sasvim dovoljan da bismo se osjećali bolje.
Hrkanje
Apneja u snu je potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja u kojem disanje prestaje. Najlakše ju je prepoznati ako za vrijeme spavanja glasno hrčete te ako se osjećate umorno i izmoreno čak i nakon dugog spavanja. Ako sumnjate da imate apneju, posjetite liječnika. Liječenje je potrebno da se izbjegnu problemi sa srcem i druge komplikacije.
Površna zubna higijena
Iako je točan razlog još nepoznat, postoji snažna veza između bolesti desni i srčanih problema. Jedna od teorija je da bakterije koje se nakupljaju u ustima aktiviraju upalne procese čime i pospješuju aterosklerozu.
Prejedanje i alkohol
Prevelika tjelesna težina jedan od glavnih okidača srčanih bolesti - ne jedite ogromne porcije, sokove zamijenite vodom i izbjegavajte kaloričnu hranu. Ukoliko ste ljubitelj crvenog mesa, a povrće izbjegavate u širokom luku, razmislite o promjeni prehrambenih navika. Konzumiranjem prevelikih količina alkohola pak povisuje se krvni tlak i povećava rizik od zastoja srca. Preporučljiva doza kreće se od jedne do dvije čaše vina dnevno, ovisno o tjelesnoj masi.