Aktualno
StoryEditor

Priča o Hrvatskoj - Inovativni smart suveniri

30. Listopad 2018.

Jedinstveni suveniri Story of Croatia pričaju priču o maloj zemlji bogate povijesti i kulturne baštine. Riječ je o smart suvenirima koji se koriste NFC tehnologijom kako bi korisniku omogućili dodatni sadržaj putem mobilnih uređaja, odnosno kako bi više saznao o motivu na suveniru, a time i o Hrvatskoj.

Serija suvenira Priča o Hrvatskoj (Story of Croatia) na jedinstven način govori o maloj zemlji koja je tijekom više od tisuću godina svijetu podarila veliko nasljeđe. Ukrašeni prepoznatljivim crveno-bijelim uzorkom naizmjeničnih kvadrata i obogaćeni inovativnom NFC tehnologijom, suveniri će vas povesti na nezaboravno putovanje kroz hrvatsku povijest. Kako se priča razvija, upoznat ćete fascinantne povijesne osobe; naučiti kako su za otkrića nekih poznatih izuma zaslužni upravo Hrvati; uživati u kulturnim i prirodnim znamenitostima koje oduzimaju dah... i, iznad svega, iskusiti nepresušno bogatstvo naše nacionalne baštine.

>>>Drugačija promocija Like – parfem Plitvice

Svašta stiglo iz male Hrvatske

Priča je osmišljena na temelju povijesnih činjenica i složena u četiri područja. Svako područje uključuje materijale i predstavnike koji su gradili povijest i međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske. U ‘Izumima i inovacijama Hrvata’ obrađen je izum otiska prsta (Ivan Vučetić), penkale (Eduard Slavoljub Penkala), padobrana (Faust Vrančić), torpeda (Ivan Lupis), Maglitea (Ante Maglica), cepelina (David Schwarz)... U ‘Hrvatskoj baštini’ možete saznati ponešto o glagoljici, pleteru, kravati, Vučedolskoj golubici, Bašćanskoj ploči, Apoksiomenu, Sinjskoj alki, paškoj čipki, licitarskom srcu... Od ‘Hrvatskih velikana’ tu je priča o Nikoli Tesli, Ruđeru Josipu Boškoviću, Ivani Mažuranić, Josipu Jelačiću, Vatroslavu Lisinskom, Nikoli Šubiću Zrinskom, Stjepanu Radiću, Benediktu Kotruljeviću... Od lokaliteta niz je zanimljivosti o Zagrebu (Crkva sv. Marka), Puli (Arena), Rijeci (Toranj sat), Poreču (Eufrazijeva bazilika), Zadru (Crkva sv. Donata), Splitu (Dioklecijanova palača), Dubrovniku (Zidine)...

[caption id="attachment_365589" align="aligncenter" width="750"] Ukrašeni prepoznatljivim crveno-bijelim uzorkom, suveniri će vas povesti na nezaboravno putovanje kroz hrvatsku povijest. Kako se priča razvija, upoznat ćete fascinantne povijesne osobe.[/caption]

Kako to funkcionira

Svaki proizvod iz serije suvenira, a mogu to biti majice (muške, ženske, dječje), torbe, staklene bočice za vodu, svilene kravate, šalovi, magneti za hladnjak, šalovi... obogaćen je NFC čipom, koji daje informacije o motivu, ali je i povezan s Wikipedijom (može se programirati i na druge web-stranice) kako bi kupac saznao dodatne informacije o motivu koji je na suveniru. Primjerice, tko je Nikola Tesla, a sve to u par klikova. Istodobno može putem Googleove statistike pratiti korištenje sadržaja. Time se klasičnom promocijskom proizvodu (turističkom suveniru) daje komponenta digitalnog marketinga do kojeg kupac može doći putem svog pametnog telefona. Aplikaciju podržava sustav Android, a od ove godine i iPhone, što znači da će se tri četvrtine smartphone uređaja na svijetu moći koristiti NFC tehnologijom.

>>>U novom broju Lider trenda: Judita Franković

IVAN VUČETIĆ: DAKTILOSKOPIJA – IDENTIFICIRANJE OTISKA PRSTA

Pionir identifikacije otiskom prsta bio je Ivan Vučetić, argentinski antropolog i policajac hrvatskog podrijetla. Rođen 1858. na Hvaru, u Argentinu je otišao 1884., gdje se ubrzo posvetio daktiloskopiji radeći kao policajac u La Plati. Sedam godina kasnije unaprijedio je metode svojih prethodnika Galtona i Bertillona razvivši prvi službeni dosje s deset otisaka prstiju, koji je danas standard za svaku policiju. Svoj je novi sustav identifikacije otiskom prsta nazvao pomalo neobičnim imenom – ikonofalangometrija. Prva točna identifikacija napravljena je 1892. u slučaju žene koja je počinila ubojstvo i ozlijedila se pokušavši okriviti svog ljubavnika. No, na njezinu žalost, krvavi otisak prsta prokazao ju je kao ubojicu, a tehnika otkrivanja se, očekivano, vrlo brzo proširila na sve policije svijeta.

FAUST VRANČIĆ: PADOBRAN

Hrvatski izumitelj Faust Vrančić autor je prvog objavljenog crteža padobrana 1595. i navodno prvi padobranac u povijesti. Rođeni Šibenčanin bio je pravi renesansni čovjek širokih interesa i znanja, ali najpoznatiji je po ‘letećem čovjeku‘, odnosno konstrukciji padobrana. Iako je Leonardo da Vinci već nacrtao i opisao padobran, Vrančić je prvi službeno objavio svoj izum, a navodno ga, prema tvrdnjama svjedoka, i testirao skokom s crkve u Veneciji. U hrvatskoj znanosti ostat će zabilježen i kao tvorac tehničke terminologije u hrvatskom jeziku. U rječnik pet jezika (latinski, talijanski, hrvatski, njemački i mađarski) iz 1595. uvrstio je više od 500 novih tehničkih izraza koje je sam smislio. Svakako jedan od najraznovrsnijih Hrvata svih vremena danas ima veliki memorijalni centar posvećen njegovom životu i kreativnosti na otoku Prviću u blizini Šibenika.

NIKOLA TESLA: GENIJ IZ HRVATSKE

Danas malokome treba posebno predstavljati Nikolu Teslu, jednog od najpoznatijih, najmaštovitijih i najzagonetnijih znanstvenika ikad. Rođen 1856. u ličkom mjestu Smiljan, veliki inovator, inženjer i fizičar ostat će zapamćen ponajprije po izumu izmjenične struje. Od malih nogu genij s eidetskim pamćenjem, s vremenom je postao priznati elektrotehničar i inženjer čiji su izumi uključivali prvu neonsku i fluorescentnu rasvjetu, električni motor, tehnologiju bežičnog prijenosa, laser, radar... Tijekom svog života Tesla je zatražio 112 patenata u SAD-u i 125 u drugim zemljama. Usprkos golemom doprinosu svjetskoj znanosti i napretku, Tesla je umro siromašan 1943. u New Yorku i bio gotovo zaboravljen, sve donedavno kada je uskrsnuo u pop-kulturi današnjice pojavljujući se kao lik u raznim stripovima, romanima, filmovima, videoigrama i glazbi.

GLAGOLJICA: SLAVENSKO PISMO

Glagoljica je najstarije poznato slavensko pismo, koje je samo u Hrvatskoj preživjelo do početka 19. stoljeća. Naziv dolazi od staroslavenske riječi glagolati, odnosno govoriti. Bizantski redovnik sveti Ćiril, kojeg je s bratom Metodom bizantski car poslao da širi kršćanstvo po slavenskom svijetu, stvorio je to pismo u devetom stoljeću budući da su braća u tu svrhu morala prevesti liturgijske knjige na staroslavenski. S obzirom na to da se te riječi nisu mogle napisati ni na latinici ni na ćirilici, smišljena je glagoljica. Pismo je na kraju sačuvano samo u Hrvatskoj, gdje se njime koristio kler sve do početka 19. stoljeća. Nakon kratkog pada u zaborav, pismo je oživljeno potkraj prošlog stoljeća kada se slovima tog pisma počelo koristiti u razne dekorativne svrhe (logotipi, suveniri, moda, tetovaže...).

Povijest nije jedino kamo će vas odvesti čip sa suvenira. Sa samo tri klika možete otkriti ljepote i znamenitosti nekoliko hrvatskih gradova te prirodne ljepote koje oduzimaju dah.

25. travanj 2024 10:00