Četvrta knjiga arhitekta Davora Senečića (s adresom u Zagrebu, Rovinju, Beču i Sarajevu) nastala je kao želja da se sveučilišni tekst njegove disertacije naslovljen ‘Od privremene arhitekture do arhitekture informatičkog doba‘ u svom izvornom obliku ublaži, začini, uljepša lakšim i čitljivijim, ali i intrigantnim tekstom namijenjenim podjednako i za širu, ali i stručnu javnost.
Kao prvi korak u tome poslužio je trik da u naslov knjige ubaci malo seksa, pa zaintrigirani čitatelji lakše povjeruju priči koja prati dvoje ljudi ili, preciznije, tri para koji putuju i provode skijaški i ljubavni vikend, ali i polemiziraju o teoriji arhitekture, novim arhitektonskim tendencijama. Seks i skijanje tu su da začine cijelu priču.
Seks, skijanje i arhitekturaDavor SenečićS.E.N.D., Zagreb, 2015.
Tko još uvijek misli da je jedno od najvažnijih pitanja s kojima se sučeljavaju uspješni timovi ono kako uspjeti, idealan je kandidat da ga knjiga proslavljenih novinara, analitičara, ulagača i poduzetnika Richa Karlgaarda i Michaela S. Malonea obori s nogu. Oni tvrde da je danas glavno pitanje za timske rasprave ono kako umrijeti. Objašnjavajući životnu važnost timova u osnovi svake organizacije koja konkurira na globalnom tržištu, tvrde da je prava veličina tima obično za jednu osobu manja od broja članova koliko menadžeri misle da im treba. Uvjeravaju i da dobra kemija obično vodi do najmanje učinkovitih timova te objašnjavaju zašto su sedam (plus i minus dva), 150 i 1500 magični brojevi za veličinu timova.
Team GeniusRich Karlgaard, Michael S. MaloneHarperBusiness, New York, 2015.
Kritičari su već složili da je John Banville jedan od najboljih suvremenih irskih pisaca, a njegov roman o renesansnom čovjeku Johannesu Kepleru, jednom od najvećih svjetskih matematičara i astronoma, nenadmašan prikaz jedne osobe, njezina doba i vječne potrage za znanjem. S jedne strane roman briljantno dočarava Keplerov život i njegovu nevjerojatnu volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. S druge strane, opisuje okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, punog mašte i smionosti, ali izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva. Usput čitatelja uvodi u tajne velikih astronomskih zakona na kojima su izgrađene moderne spoznaje o svemiru.
KeplerJohn BanvilleNaklada Ljevak, Zagreb, 2015.
Britanski tehnološki pionir Kevin Ashton – profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT) na kojemu je suosnivač slavnog centra Auto-ID, a usput je i lider nekoliko uspješnih visokotehnoloških startupova - ima dovoljno iskustva da može objasniti tajne stvaranja, izuma i otkrića, kako, prevedeno, glasi podnaslov njegove čitke knjige ‘How to Fly a Horse‘. Uspijeva uvjeriti čitatelja kako se leti konjem jer mu, dojam je, ego nije ozbiljno poljuljan zbog činjenice da je upravo on tvorac sveprisutnog pojma ‘internet stvari‘. U knjizi koja se bavi kreativnošću Mozarta i Muppeta, Arhimeda i Applea, Kandinskog i konzerve Coca-Cole, kategorično tvrdi da je stvaranje stvar djela, a ne nadahnuća. Utješno ili ne, opisuje kako najnevjerojatnija dostignuća u povijesti nisu nastala zbog kreativnog talenta tvoraca, nego njihova rada, upornosti pa i promašaja.
How to Fly a HorseKevin Ashton Doubleday, New York, 2015.