Među četrdeset europskih mladih tvrtki jednoroga našlo se i trinaest novih koje su prošle godine uspjele ući u skupinu onih koji su zaradili više od milijardu dolara. Na popisu novih jednoroga su, primjerice, Shazaam, Farfetch, Ve Interactive i BlaBlaCar. Europske jednoroge predvodi luksemburška telekomunikacijska tvrtka Skype, digitalna glazbena usluga Spotify iz Švedske te novi jednorog Rocket Internet, njemačka internetska tvrtka.
Prve dvije zaradile su svaka 8,5 milijardi dolara, a Rocket Internet uprihodio je samo pola milijarde manje. Istraživanje iza kojega stoji londonska tvrtka za investicijsko bankarstvo u tehnologiji GP Bullhound otkriva da je prosječna vrijednost europskih jednoroga na popisu uglavnom tri milijarde dolara. Svih četrdeset europskih jednoroga zajedno vrijedi 120 milijardi dolara; američki Facebook i Uber pak vrijede 230 milijardi i 50 milijardi dolara. U Sjedinjenim Američkim Državama u istom su razdoblju 22 tvrtke uspjele postati jednorozi.
Pet dinosauraU istraživanje su bile uključene tehnološke tvrtke osnovane u posljednjih petnaest godina, najviše iz Velike Britanije, sedamnaest; Švedska je druga sa šest tvrtki, a Njemačka i Rusija imaju svaka četiri. Više od 58 posto jednoroga osnovali su poduzetnici u tridesetim godinama života i u 87 posto slučajeva na čelu tvrtke barem je jedan osnivač.– Prvi se put vidjelo da postoji okružje i financiranje koje europskim tvrtkama omogućuje da se natječu s američkim suparnicima u privlačenju novca i darovitosti. Idući je izazov za Europu podizanje jednoroga na višu razinu. Da bi doista mogli natjecati sa svijetom, moraju otkriti kako će zaraditi deset milijardi ili sto milijardi dolara – rekao je Manish Madhvani, suosnivač i direktor GP Bullhounda. Posljednjih nekoliko godina sve je više jednoroga. Riječ je o malim poduzećima koja dosežu vrijednost veću od milijarde dolara, odnosno oko sedam milijardi kuna. To uspije postati samo 0,14 posto mladih tehnoloških tvrtki. Prema prošlogodišnjim prihodima, samo pet hrvatskih tvrtki moglo bi sličiti jednorozima, no one postoje već desetljećima, pa bi se u našim okvirima možda mogle nazvati dinosaurima. Riječ je o Ini, Konzumu, Hrvatskoj elektroprivredi, Zagrebačkoj banci te HEP-u – Operatoru distribucijskog sustava. Ipak, prema istraživanju Deloitte Technology Fast 50 o brzorastućim srednjoeuropskim tvrtkama, Hrvatska ove godine ima osam predstavnika za razliku od prošlogodišnjih četiri. Riječ je o popisu tvrtki s najvećim rastom prihoda od 2011. do 2014. Hrvatska sofverska tvrtka Serengeti na devetom je mjestu. Njezin prihod porastao je za 843 posto i prvi se put pojavila na popisu. Ipak, daleko je od čarobne granice na kojoj se stvaraju jednorozi jer je lani ostvarila prihod od 6,35 milijuna kuna.
‘Born global’Prvašići među tvrtkama koje brzo rastu (gledano regionalnim okvirima) jesu i Integracija od-do (18. mjesto), Sedmi odjel (24.), InfoCumulus (42.), Acceleratio (46.) i Degordian (47.), a na popisu su prije bili i Nanobit (s trinaestog mjesta na jedananesto) te Infinum (s devetog na trideseto). Češki Simplity zauzeo je prvo mjesto, a iz susjedstva je na najvišemu, petome mjestu slovenska tvrtka Plastika Skaza. Više predstavnika na ljestvici od Hrvatske imaju jedino Poljska, dvanaest, te Rumunjska, deset. Među Deloitteove ‘rising star’, tvrtke koje se brzo razvijaju, ali još ne toliko da bi se našle među najvećih pedeset, na trećemu mjestu imamo Axilis te na jedanaestome Osmi BiT. – Jednorozi, novoosnovana poduzeća koja su tek nekoliko godina nakon osnutka dosegnula vrijednost veću od milijarde dolara, novi su fenomen na financijskim tržištima. Njihov se razvoj temelji na paradigmi ‘born global’ koju su početkom novog tisućljeća promicali ekonomisti okupljeni na švedskom sveučilištu u Uppsali. Osnovna je ideja tih startup-poduzeća da se poslovanje globalizira od osnutka. Njihov poslovni model postavljen je tako da može biti uspješan u različitim segmentima međunarodnog tržišta. Razvoj interneta i povezanih tehnologija te njihova integracija s tradicionalnim poslovanjem omogućili su brz rast takvih poduzeća. Izraz ‘poduzeća jednorozi’ proteklih su godina posebno promicali ulagači rizičnoga kapitala, osobito investicijski menadžeri tvrtke za rizični kapital Cowboy Ventures. Jedan od najpoznatijih poduzeća jednoroga jest Uber, za koji se vjeruje da će revolucionirati model gradskog prijevoza kao što su to prije desetak godina učinile danas najvrednije tehnološke korporacije – istaknuo je Damir Novotny, managing-partner u T&MC Groupu. Dodaje kako se u novije vrijeme govori i o poduzećima desetorozima, čija vrijednost snažno raste i koja na tržištu vrijede više deset milijardi dolara, poput Pinteresta, Whatsupa i Dropboxa. Zaključuje da je tržište kapitala očito u potrazi za novim Facebookom ili Twitterom, no upozorava na to da su se ove godine počele pojavljivati analize o stvarnim vrijednostima tih poduzeća i njihovoj održivosti.
Kreativna ekonomijaSve podsjeća na napuhivanje novog balona sličnog buri koju je podignuo dot.com, čemu smo, naglašava Novotny, svjedočili početkom prošlog desetljeća, i koji se ubrzo ispuhao. Ipak, podsjeća na to da su iz prethodnoga tehnološkog balona proizašle neke danas velike tvrtke poput Amazona, pa se investitori klade da bi i iz tog buma jednoroga također mogli proizaći dugoročno održivi poslovni modeli.– Hrvatski jednorozi ne postoje, odnosno za sada nema poduzeća koja bi se mogla brzo uspeti na globalnom tržištu i u kratkom roku povećati svoju vrijednost. Poslovno okružje i nedostatak financiranja iz rizičnoga kapitala glavne su zapreke za nastanak takvih poduzeća. Postoji i mnogo zapreka u obrazovanju i institucionalnom okviru, dakle pisanim i nepisanim pravilima, koja bi pogodovala razvoju brzorastućih startup-poduzeća. U hrvatskome ekonomskom prostoru zasigurno bi se u sljedećim godinama mogle stvoriti okolnosti koje bi poticale nastajanje i razvoj domaćih jednorog poduzeća, čija se vrijednost, naravno, ne bi procjenjivala u milijardima dolara, ali koja bi brzo rasla – misli Novotny.
Nevažna veličinaPri tome veličina domaćeg tržišta nije presudna, što pokazuju primjeri poduzeća jednoroga iz malih skandinavskih i baltičkih zemalja. Budući da se takva poduzeća u pravilu osnivaju u okvirima kreativne ekonomije utemeljene na idejama i ljudskom kapitalu, za razvoj poduzeća jednoroga u Hrvatskoj, prema Novotnyjevu mišljenju, bile bi presudne duboke promjene ekonomskog sustava. One bi poticale ubrzan razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a ne razvoj velikih državnih tvrtki. Potrebne su, naglašava, i duboke promjene u obrazovnom sustavu koje bi promicale talentirane pojedince te u društvu, koje bi zahvaljujući njima bilo tolerantnije i prihvaćalo talente iz drugih društvenih sredina.