Hrvatska
StoryEditor

Od recesije do pandemije: Koje su djelatnosti i županije dobitnici desetljeća, a koje gubitnici

18. Ožujak 2021.

Liste najboljih kompanija u proteklom desetljeću nisu samo semafor pojedinačne izvrsnosti, nego očitavaju trendove u gospodarstvu – sektorske i zemljopisne.

U desetljeću od 2010. do 2019., omeđenom recesijom na početku i pandemijom na kraju udjel nekih sektora na Liderovim listama 1000 najboljih kompanija dramatično je porastao, a udjel nekih još je dramatičnije pao. Gotovo sve uslužne djelatnosti su porasle – udjel turizma među najboljima narastao je triput, a udjel velikoga trgovinskog sektora više se nego udvostručio. I iz toga se lijepo vidi da su i trgovci lijepo zaradili od turističkog buma. S druge strane, očekivano je pao udjel industrijskog sektora (za 11 posto) iako je ostvareno tri milijarde eura više prihoda.

No, iznenađenje je pad udjela ICT-a od čak 26 posto. Očito je da se ni taj propulzivni sektor nije mogao nositi s rastom turizma. Ipak, najveći paradoks u desetljetnom preslagivanju su sektori graditeljstva i nekretnina. Dok mali sektor tvrtki koje upravljaju nekretninama bilježi četverostruki rast prihoda, graditelji nekretnina gotovo su prepolovili prihode – pali su u deset godina 40 posto i još se nisu oporavili od pomora uzrokovanog pucanjem nekretninskog balona u prošloj recesiji. Ipak, taj paradoks ima objašnjenje – u sektoru nekretnina su i tvrtke koje upravljaju trgovačkim centrima, pa njihov rast nije zasnovan na trendovima u graditeljstvu, nego na trendovima u trgovini. I prometni sektor imao je trend sličan građevinskom.

Pucanje nekretninskog balona osjetili su i bankari, premda sa zadrškom od oko dvije godine. Tada su kredite prestali otplaćivati i kupci već sagrađenih i useljenih stanova i graditelji koji su se zadužili za nove projekte, od kojih neki nisu ni do danas dovršeni. Na to je stigao i epilog slučaja švicarac, pa bankari nikako da sustignu rezultate iz 2010., a i lani su, zbog moratorija na kredite, ostvarili loše rezultate.

Poseban slučaj predstavlja javni sektor. Njegov udjel rastao je u doba recesije (s 1,4 posto u 2010. na 4,6 posto u 2014.), a nakon toga se ipak smanjio na 2,4 posto. Javni sektor, na jaslama središnje i lokalne države, u manjoj mjeri osjeća recesijske udare od privatnog sektora. Odnosno, pad BDP-a prelijeva se gotovo isključivo na privatni biznis, koji se prilagođava situaciji i rezanjem plaća i davanjem otkaza, a proračunski prihodi, kao i prihodi od komunalnih usluga ostaju stabilni. Zato možemo prognozirati da će aktualni rezultati poslovanja u 2010. i 2021. opet podići udjel komunalnih tvrtki koje su u većini u javnom sektoru na ovakvim listama.

Zanimljivo je gledati i zemljopisni raspored novostvorene vrijednosti. Zagreb je, naravno, dominantan, s udjelom koji je bio najveći 2010. – čak 68 posto, ali se nakon toga ipak malo smanjio, na 60 – 65 posto, da bi 2019. imao 61 posto udjela. To smanjenje rezultiralo je rastom udjela od pet posto ostatka kontinentalne Hrvatske (s 15 na 20 posto), odnosno dva posto jadranskih županija (sa 17 na 19 posto).Daleko iza neprikosnovenog Zagreba neizvjestan je međužupanijski četveroboj za drugu poziciju na listi izvrsnosti između Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Primorsko- goranske i Istarske županije. Riječka regija prije deset godina bila je vodeća među njima, s 5,2 posto udjela, ali je pala na 4,9 posto. Ostalima je udjel među najboljima porastao. Istra je povećala udjel s 4,3 na 4,7 posto, ali je Dalmacija rasla brže, i došla je s 4,3 na 5,5 posto. No, nadomak njoj stigla je Zagrebačka županija, koja je najbolje iskoristila ovo desetljeće – od 3,3 posto udjela došla je na 5,4 posto, i najveći je dobitnik među svim županijama.

Odlično je iskoristila blizinu Zagreba i povoljnim uvjetima privukla je investitore, a dodatni zamašnjak bilo je otvaranje izlaza s autoceste kod Zdenčine. Usudili bismo se prognozirati da će u rezultatima za 2020. sigurno biti na drugome mjestu među najboljima prema udjelu u novostvorenoj vrijednosti jer su jadranske županije, najovisnije o turizmu, najviše pogođene koronakrizom.

Kompletnu analizu i posebno izdanje '200 pokretača desetljeća' s cijelom listom najboljih tvrtki desetljeća možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

19. travanj 2024 17:17