04. svibanj 2021.

Skok kamate od jedan posto koštao bi poduzetnike između dvije i 2,2 milijarde kuna

kamate rast pad   

Već neko vrijeme tržište i središnje banke vode glasnu medijsku raspravu o opasnosti koju predstavlja očekivana inflacija i posljedičnom mogućem povećanju kamatnih stopa. Obje strane se u pravilu slažu da će stopa inflacije osjetno porasti u idućim mjesecima, ali postoje drastično drugačije interpretacije o snazi i trajanju njenog rasta.

Tržišta se boje velikog i trajnog skoka, što već uključuju u svoje kalkulacije, dok središnje banke očekuju relativno kratkotrajni izboj. Čak i ako to ne bude slučaj, kreatori monetarne politike u SAD-u i eurozoni spremni su tolerirati nešto veću stopu od ciljanih dva posto na određeni rok uz objašnjenje da se time na neki način kompenzira vrlo dug period niske inflacije. Usprkos sve glasnijim povicima pojedinih analitičara, ekonomista i 'tržišnih praktičara', na koncu će o smjeru kamatnih stopa i monetarne politike odlučivati središnje banke, a one su zapravo prisiljene održavati niske kamatne stope još neko vrijeme jer bi porast zaduživanja mogao imati teške posljedice.

Naime, dobar dio napumpavanja nerijetko ionako velikog javnog duga mnogih država zbog neočekivanih i golemih pandemijskih izdataka oslanja se na izrazito povoljno zaduživanje, zbog čega do zatezanja monetarne politike u dogledno vrijeme može doći samo pod pritiskom žestoke i trajnije inflacije.

'Interaktivni alat iza kojega stoji Council on Foreign Relations pod nazivom CFR Global Monetary Policy Tracker ukazuje na činjenicu da još uvijek živimo u eri najdužeg i najizraženijeg labavljenja monetarnih politika diljem svijeta od 2004. godine, kada započinje mjerenje u koje su uključene 54 svjetske ekonomije. Projekcije za ljeto 2021. ne predviđaju zatezanje monetarnih uvjeta. Dakle, sve dok nacionalne kampanje cijepljenja ne dovedu ključne ekonomije na rub kolektivnog imuniteta, ne treba predviđati značajnije poteze vodećih centralnih banaka u smjeru podizanja kamatnih stopa kako ne bi ugušile krhak oporavak ili pokrenule izraženu korekciju cijena različitih kategorija financijske imovine prema dolje', jasan je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.

Slično razmišljaju i u Hrvatskoj narodnoj banci u kojoj ne očekuju skoro povećanje kamatnih stopa. 'Sukladno trenutnim ekonomskim prilikama i izgledima u SAD-u i eurozoni, tržišna su očekivanja da će ključne kamatne stope i referentni rasponi Fed-a i ECB-a u tekućoj i narednoj godini približno ostati na sadašnjim izrazito niskim razinama, odnosno prva podizanja ključnih kamatnih stopa se ne očekuju prije 2023. godine', tvrdi Matej Bule, viši stručni suradnik Direkcije za ekonomske analize HNB-a. No, nastavlja, 'projekcije kretanja ključnih kamatnih stopa središnjih banaka treba uzeti s velikom dozom opreza zbog toga što su izložene znatnim rizicima i neizvjesnostima te se nerijetko u protekla dva desetljeća dogodilo da su kretanja ključnih kamatnih stopa bila suprotna ranijim tržišnim očekivanjima'.

Kao primjer Bule nudi period nakon prošle krize u kojem se nakon izraženijeg oporavka očekivala normalizacija ključnih kamatnih stopa od 2010., da bi do toga došlo tek pet godina kasnije kada je Fed podignuo referentni raspon.

Nitko ne spori da će do inflacije doći zbog rijetko viđene konvergencije nekoliko faktora. Konkretno, pritisak na cijene ovaj put će doći simultano i sa strane potražnje i sa strane ponude. Nakupljena štednja tijekom pandemije vjerojatno će se početi snažnije prelijevati u potrošnju, slično se očekuje i za investicije, a istovremeno problemi u globalnim opskrbnim lancima već uzrokuju poskupljenje velikog broja inputa od raznih sirovina do čipova koji pokreću modernu ekonomiju.

'Naravno, u jednom trenutku inflacija će još značajnije porasti, što se već sada vidi na cijeni građevinskih materijala i bit će zanimljivo promatrati kolika je averzija vodećih središnjih bankara prema inflaciji koja će ubrzati. Nitko neće htjeti biti prvi u fazi podizanja kamatnih stopa i vidjet ćemo koga će okolnosti na financijskim i robnim tržištima natjerati na takav potez. Mislim da ECB definitivno neće brzati s time, imajući u vidu potencijalne političke trzavice između ClubMeda i jezgre eurozone, pogotovo ako uzmemo u obzir ekonomsku divergenciju koju je izazvala pandemija', pojašnjava Kotarski. Drugim riječima, dugom i krhkijim ekonomijama opterećene članice, mahom s juga Europske unije, očekivat će labavu monetarnu politiku središnje banke.

Hrvatska je svoje financije proteklih godina dovela u red i smanjila makroekonomske neravnoteže što je svakako stavlja u nešto bolju poziciju u odnosu na prošlu krizu, a i Unija je uspostavila stabilniji i otporniji institucionalni okvir. 'Također, Hrvatska je u međuvremenu ušla u EU, a prošle godine i u europski tečajni mehanizam, uz očekivani ulazak u eurozonu u sljedećih nekoliko godina. Ukoliko se pogoršanje makroekonomskih ravnoteža pokaže privremenim i ako se Hrvatska uspješno vrati na pozitivne predpandemijske gospodarske trendove, opisano poboljšanje institucionalnog okvira može pridonijeti padu premije rizika, što može rezultirati dodatnim smanjenjem kamatnih stopa i time ublažiti moguće negativne učinke zaoštravanja globalnih uvjeta financiranja', smatra Bule. On vjeruje kako se Hrvatska u međuvremenu u velikoj mjeri uskladila s kretanjima gospodarstva u eurozoni zbog čega bi eventualno povećanje kamatnih stopa moglo doći u odgovarajućem trenutku za domaće gospodarstvo. 'Također, vrijedi napomenuti kako postoji pozitivan rizik da će Hrvatska u tom trenutku već biti članica eurozone te bi guverner HNB-a na taj način mogao aktivno sudjelovati u kreiranju monetarne politike ECB-a'.

image
Izračun rasta kamata za privatni sektor
foto

Kakav bi bio efekt naglog povećanja kamatnih stopa, recimo za jedan posto, na javne financije, vrlo je teško ocijeniti zbog kompleksnosti dužničkog portfelja i drugih čimbenika. 'Hrvatski je javni dug skup heterogenih financijskih instrumenata različite ročnosti, trenutka izdanja, iznosa i prinosa pa je učinak prelijevanja rasta ključnih kamatnjaka na trošak financiranja postupan i djelomičan. Također, treba imati u vidu da u narednih nekoliko godina na naplatu dospijevaju financijski instrumenti izdavani u razdoblju nakon globalne financijske krize kada se Hrvatska financirala znatno skuplje nego danas, pa se može pretpostaviti kako će se nakon refinaciranja istih iz proračuna izdvajati manje novca za troškove financiranja negoli ranije. Konačno, sama pretpostavka o jednokratnom povećanju ključnih kamata ECB-a za jedan postotni bod je malo vjerojatna, odnosno izglednije je da će povećanje, kada i ako do njega dođe, biti postupno', poručuje Bule.

Načelno isto vrijedi i za potencijalnu računicu za dug privatnog sektora, no savjetnik za menadžement Nikola Nikšić iz Kontera ponudio je ilustrativan izračun. 'Ukupan dug prema bankama u posljednjih pet godina kretao se od 220 do 205 milijardi kuna (trend pada, odnosno razduživanja). Istovremeno, poduzeća su u svojim računima dobiti i gubitka iskazale troškove kamata koji su se kretali od 9,1 do 8,7 milijardi kuna. Pad troška kamata u skladu je s razduživanjem', tumači Nikšić. S tim u vidu, njegova kalkulacija indicira da je prema odnosu troška kamata i duga, prosječna efektivna kamata u zadnje četiri godine iznosila između četiri i 4.25 posto, pa bi se povećanjem te kamate za jedan posto trošak kamata povećao između dvije i 2,2 milijarde kuna, a time bi se smanjila bruto dobit i bruto profitna marža.