25. studeni 2021.

48 sati: Optimistični gradonačelnici predstavili razvojne vizije gradova

13. susret gradonačelnika i poduzetnika 48 SATI. Okrugli stol: Vodik u prometu gradova. Dubravko Bilić, Mato Franković, Ivan Franičević, Slaven Vrhovski i Igor Grozdanić

    foto Ratko Mavar

Optimistično i sa puno dobre volje  i pozitivne energije iznosile su se na konferenciji 48 sati koja u organizaciji Lidera i Udruge gradova od jučer traje u Puli razvojne vizije gradova. Lijepe i obećavajuće želje koje kane pretočiti u lokalne politike u kratkim su crtama na okruglom stolu kojim je u ime Lidera moderirao glavni urednik Miodrag Šajatović, a u ime Udruge gradova koordinatorica ureda Nives Kopajtich Škrlec, iznijeli nezavisni gradonačelnik Pule Filip Zoričić, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović (SDP), gradonačelnik Splita Ivica Puljak (Centar) i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine  Joško Klisović (SDP).

Pulu nakon propasti brodogradilišta Uljanik očekuje nova prilika. Tu je tezu gradonačelnik Pule Filip Zoričić potkrijepio svojom razvojnom vizijom u kojoj će Pula u turističke i kulturne svrhe iskoristiti svoj fortifikacijski sustav, viziju u kojoj će baza razvoja biti sveučilište, a motor koji će gurati naprijed klaster male brodogradnje okupljen oko ostataka Uljanika. Dio te razvojne vizije je i tehnološko-inovacijski centar na području nekadašnjeg vojnog područja na Muzilu i suradnja sa Infobipom, prvim hrvatskim jednorogom iz Puli nedalekog Vodnjana, kao i ideja da bi Pula izgradnjom terminala mogla postati bazna luka za kruzere.

Gradonačelnik Splita Ivica Puljak, pak, grad kojem je na čelu za deset godina vidi kao najmoderniji grad u regiji, otvoren i kulturan, u kojemu je turizam motor ostatku ekonomije.

-Ja sam optimist, a optimizam je jedan od ključnih aspekata ekonomije. Moj je plan grad voditi strateški, najprije izraditi strateške dokumente, a onda se pridržavati tih dokumenata. Niti jedan projekt koji nije u skladu sa strategijom razvoja neće se moći provoditi, a sve planirane stavke morat će se poštovati. Ja sam naučio da se tako vode sustavi. Ozbiljnim strateškim dokumentima možemo privući ozbiljne investitore, ne špekulante nego ljude koji će htjeti ulagati u grad koji je čist i transparentan – iznio je svoja promišljanja Puljak.

Obećavajuće su zvučala i promišljanja predsjednika zagrebačke Gradske skupštine  Joška Klisovića o Zagrebu kao modernom, tehnološki naprednom, ekonomski vibrantnom, ekološki osviještenom gradu u koji će se ljudi doseljavati i u kojem će željeti živjeti.

-Mi ćemo se bazirati na dobrom upravljanju. Hoćemo uvesti novi model upravljanja i ne želimo više tolerirati one koji su svojim neradom opterećuju sustav, a koji su u gradsku administraciju i poduzeća došli po prijateljskoj liniji i vraćanjem političkih dugova. Zalažemo se za to da Zagreb postane zeleni grad, a prvi korak koji smo napravili u tom smjeru je postavljenje solarnih ploča na zgrade gradskih ustanova – rekao je Klisović.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović svoj grad za deset godina vidi kao najveću luku na sjevernom Jadranu, u kojem se razvija kulturni turizam, ali i brodogradnja, farmaceutika i druge industrije. Uvjeren je da će razvoju kulturnih industrija i kulturnog turizma doprinijeti infrastruktura koja je ostala rijeci nakon projekta europske prijestolnice kulture.

Na pitanje što će se konkretno promijeniti u njihovim sredinama u odnosu prema poduzetnicima, Zoričić je rekao da se poslovni neće više kao nekad dogovarati u restoranima i konobama, Puljak naglasio da će svi imati iste šanse, Klisović ustvrdio da nema više pogodovanja na javnim natječajima i da se već javljaju tvrtke koje se dosad nisu javljale, a Filipović da se svi moramo držati Zakona o javnoj nabavi i da su svi dobrodošli za suradnju.

A kako do pravednog, zelenog i produktivnog grada, kakvog nalaže Povelja iz Leipziga, neobvezujući dokument Europske unije koji promiče ideju urbane politike za opće dobro i naglašava preobražajnu snagu gradova, tražio se odgovor na okruglom stolu kojim je moderirao Marko Ercegović, savjetnik u Udruzi gradova, a sudjelovali nezavisni gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, predsjednik zagrebačke skupštine Joško Klisović i Ingrid Gojević iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Na pitanje kako misli ispuniti svoje obećanje i od Križevaca do 2030. Godine stvoriti energetski neutralan grad, Rajn je odgovorio da su proučili inozemne primjere, definirali 29 mjera za strategiju koja bi do kraja godine trebala biti donesena, a i da su ustrojili energetsko-klimatski ured u kojem je zaposleno troje ljudi. Na pitanje o građanskoj participaciji, Rajn je je rekao da su najprije krenuli kroz participativno budžetiranje, onda i postali nacionalno prepoznatljivi po Križevačkim sunčanim krovovima u koje su uložili građani, a i da je u izradi strateškog  plana razvoja Križevaca sudjelovala fokus grupa od stotinjak građana.

Od konkretnijih koraka u priželjkivanog transformaciji Zagreba u zeleni grad Klisović je istaknuo započeti projekt fotonaponskih elektrana, plan izgradnje sortirnice za razdvajanje otpada i smanjenje prometa u središtu grada. Od konkretnijih sredstava za ostvarenje razvojnih ciljeva, Gojević je, pak, najavila raspisivanje javnih poziva za dodjelu sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se odnose na zelenu infrastrukturu, u prvom kvartalu 2022. te pozvala gradove da kandidiraju svoje projektne prijedloge.