I inače optimističan (više nego mnogi analitičari) HNB je prognozu rasta BDP-a u ovoj godini revidirao na više – na 10,8 posto. Uz iščezavanje baznoga učinka, u 2022. to će biti 4,1 posto. Inflacija će se i ove i iduće godine kretati oko 2,4 posto, dakle ne bi trebala slijediti američki primjer, a normalizirat će se i krediti – iako će ukupna dinamika plasmana biti jednaka kao i ove godine, smanjit će se krediti građanima, a porasti oni poduzećima. Također, i ove i iduće godine imat ćemo višak na tekućem i kapitalnom računu, uz poboljšanje pokazatelja inozemne zaduženosti - ključne su to poruke središnje monetarne vlasti na tradicionalnom božićnom druženju s novinarima.
Iako će gospodarski rast i u 2022. biti (za naše prilike) visok, negativni su rizici prilično izraženi – rast inflacije, manja ulaganja, nepokrpanost globalnih lanaca opskrbe i pogoršanje epidemiološke situacije. Rastu inflacije, pak, prijeti porast administrativno reguliranih cijena, rast cijena poluproizvoda, rast cijena sirove nafte, ali i brži rast potrošnje. Dodatno, postoji i rizik uvozne inflacije. Stoga procjena od 2,4 posto inflacije može biti revidirana. Koliko, zorno ilustrira primjer: ako cijene proizvođača porastu recimo 10 posto, HNB bi stopu inflacije revidirao na 3 posto.
Kada je riječ o stanju na tekućem i kapitalnom računu, nakon što je lani višak dosegnuo dva posto, ove bi godine mogao prilično skočiti – na 4,6 posto. Tome bi najviše trebao pridonijeti rast neto izvoza, prije svega prihoda od turizma. Iako u manjoj mjeri, plusu na tekućem računu države doprinijet će neto priljev osobnih doznaka iz inozemstva i daljnji rast EU sredstava. No, očekivani rast manjka u robnoj razmjeni i rast profitabilnosti banaka i poduzeća u stranome vlasništvu, koji će povlačiti dividende u svoje matice, mogli bi umanjiti radost punjenja tekućeg i kapitalnog računa. Uz to, očekuje se i primjetno veći odljev kapitala nego prošle godine, ponajprije zbog smanjenja neto dužničkih obveza domaćih sektora, točnije vraćanju kredita iliti razduživanju. Sveukupno – zbog očekivanog rasta neto izvoza usluga i ubrzavanja povlačenja europskoga novca višak na računu mogao bi dosegnuti pet posto BDP-a. Istodobno se očekuje nastavak trenda razduživanja, uz poboljšanje relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Bruto inozemni dug ove bi godine, s lanjskih 79,8 posto, skliznuo na 74,6, a iduće vrlo blizu mastriškog kriterija, na 68,1 posto.
HNB je i tijekom druge polovice ove godine nastavio s ekspanzivnom monetarnom politikom, uglavnom otkupljujući devizne priljeve od Ministarstva financija, koji su u najvećoj mjeri vezani uz sredstva iz EU fondova. Znatan otkup tih deviza pridonio je priličnom rastu slobodnih novčanih sredstava banaka, što je pogodovalo smanjenju troška financiranja (pojedine su kamate pale na dosad najniže razine). Utoliko je dobra vijest da su se krediti za obrtna sredstva smanjili dok oni za investicije rastu.
Kada smo kod poduzeća, HNB redovito provodi anketu o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća, no kao i uvijek pristup financiranju bude na dnu ljestvice. Naime, rezultati trećeg kruga ankete pokazuju da je nepovoljno regulatorno okružje, koje je posljedica učestale promjene propisa i njihove kompleksnosti i neusklađenosti, i dalje najizraženija prepreka poslovanju. Zanimljivo, samo trećina anketiranih koristi bankovni kredit, a ostali kao razloge nepodizanja kredita navode dovoljno vlastitih sredstava ili raspoloživost vanjskih izvora. Istovremeno se smanjio udjel poduzeća koji ističu troškove financiranja, poput kamata i naknada, kao prepreku pri dobivanju kredita. Rezultati ankete upućuju i na to da su mala poduzeća izložena izazovnijem poslovnom i financijskom okružju u odnosu na srednja. Velikim dijelom i zbog hrvatske posebnosti – odgoda plaćanja dobavljaču do 60 dana (i leasing, da budemo pošteni) najčešće su korišteni izvori sredstava.
Kada je o tržištu rada riječ dobra je vijest to što se oporavlja zaposlenost, naš najveći strukturni problem. Nakon relativno blagog smanjenja zaposlenosti u 2020. (zbog potpora za očuvanje radnih mjesta) na razini cijele 2021. HNB očekuje rast ukupne zaposlenosti od 2,2 posto, pri čemu će prosječan broj zaposlenih premašiti ostvarenja iz 2019. Rastu ukupne zaposlenosti zamjetno pridonosi i zapošljavanje radnika iz trećih zemalja. Iduće godine taj će rast ipak biti nešto slabiji, oko 1,5 posto, dok bi se anketna stopa nezaposlenosti mogla smanjiti na 6,2 posto (s 8,8 posto u drugome tromjesečju ove godine). Istovremeno se očekuje ubrzanje rasta prosječne nominalne bruto plaće na 4,5 posto (zbog rasta plaća u turizmu i građevinarstvu). U HNB-ovoj se projekciji pretpostavlja da se potpuni prestanak isplata potpora za očuvanje radnih mjesta u 2022. godini neće nepovoljno odraziti na kretanje zaposlenosti i plaća, u skladu s kretanjima na tržištu rada nakon što je od srpnja ove godine započelo postupno smanjivanje obuhvata korisnika.
Sveukupno, a i s obzirom na to da će Hrvatska biti jedini primjer zemlje u kojoj povlačenje sredstava i nakon kulminacije raste (jer su osmišljeni novi fondovi kakav je, primjerice, Next generation) u Hrvatskoj je zamalo pa med i mlijeko. Uskoro ćemo započeti i euro priču - u svibnju ćemo znati primaju li nas u eurozonu ili ne - i dualne cijene (ako u svibnju bude dobra vijest, u kolovozu bismo mogli imati dualni iskazane cijene), i tek ćemo tada započeti onu drugu – tko će tada stvarno biti odgovoran za monetarnu politiku i stabilnost financijskoga sustava.