28. kolovoz 2020.

Analitičari: Pad BDP-a mogao bi biti još i veći, podaci su nepotpuni

Pad BDP-a   

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu BDP-a za drugo ovogodišnje tromjesečje prema kojem je očekivano došlo do snažne kontrakcije gospodarstva. Realna godišnja stopa pada iznosila je 15,1% uzrokovana snažnim padom u svim sastavnicama s izuzetkom državne potrošnje koja je u promatranom razdoblju jedina zabilježila rast ublažavajući negativna kretanja, pišu analitičari RBA. 

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je niži za 15,1%. Dvoznamenkasti pad gospodarstva izravna je posljedica provođenja mjera za suzbijanje širenja pandemije koronavirusa te je najviši od kada se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a (1995.).

Već u drugoj polovici ožujka djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19 uz izrazito visoku neizvjesnost utjecali su na snažno pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača uz istovremeni visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti. Uz to režim prelaska unutarnjih granica Europske unije bio je otežan što uz potpuno i/ili djelomično zatvaranje većine europskih granica implicirao snažan pad izvoza i uvoza roba i usluga tijekom drugog tromjesečja.

U takvim uvjetima najveća sastavnica BDP, potrošnja kućanstava, zabilježila je pad od 14%, bruto investicije u fiksni kapital 14,7% dok su izvoz roba i usluga u drugom tromjesečju 2020. bili realno niži za 40,6% odnosno 28,1%. Jedina sastavnica BDP-a s rashodne strane koja je zabilježila rast bila je državna potrošnja, ali i ona uz bitno skromniju dinamiku rasta, 0,7%.

Prema proizvodnoj metodi realni pad bruto dodane vrijednosti u razdoblju od ožujka do lipnja 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. iznosio je 11,9%. Na pad BDV–a očekivano je utjecao snažan pad realne dodane vrijednosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane (-33,7%) te u djelatnosti Prerađivačke industrije (-9,3%), a na to su upućivali i visokofrekventni pokazatelji.

Iako sporijom dinamikom, pad u ovim djelatnostima zasigurno se nastavio i tijekom ljetnih mjeseci, a navedeno osim fizičkih pokazatelja u turizmu potvrđuje i danas objavljeni podatak o prometu u trgovini na malo koja je zabilježila realni godišnji pad od 6,7% u srpnju.

Treba napomenuti da je DZS u priopćenju naglasio da su se okolnosti povezane s pandemijom COVID-19 odrazile na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija (osobito u uslužnim djelatnostima) što bi moglo dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a.

Procjena realnog pada od 8,5% na razini cijele 2020. godine i prije je bila izložena negativnim rizicima, a posljednja objava potvrđuje će pad u 2020. godini biti zamjetno viši. Najveći doprinos padu i na razini cijele 2020. doći će od osobne potrošnje, zbog rasta nezaposlenosti, pada zaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka dok će se investicije zamjetno smanjiti ili odgoditi pod utjecajem izrazito visoke neizvjesnosti. Zbog izostanka potražnje, izvoza usluga (turizma), ali i bitno nižih uvoznih cijena energije pad uvoza ublažavat će snažan pad izvoza roba i usluga. Jedina sastavnica BDP-a koja bi na i razini godine mogla pozitivan doprinos BDP-u je državna potrošnja.

Sa strane ponude očekujemo snažan pad djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, prerađivačkoj industriji, trgovini i financijskim djelatnostima.