18. kolovoz 2020.

Analiza HNB-a: Ovakva dinamika rasta javnoga duga poništit će sve što je napravljeno od 2014.

Javni dug, euri, kovanice   

Pandemija koronavirusa i uvođenje epidemioloških mjera koje su uključivale ograničenja slobodnog rada i kretanja u svrhu njezina suzbijanja imala je snažan negativan utjecaj na realna i financijska kretanja u zemlji, stoji  u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke.

Stoga su Vlada, HNB i Hanfa poduzeli koordinirane aktivnosti kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice pandemije i očuvali stabilni uvjeti na domaćem financijskom tržištu. U nastavku je dan sustavan pregled najvažnijih mjera, koje su pridonijele očuvanju financijske stabilnosti:

Vlada Republike Hrvatske (Navedene su mjere samo jedan dio ekstenzivnog paketa pomoći gospodarstvu za vrijeme epidemije koronavirusa, koji je usvojen na 214. te dodatno proširen na 222. sjednici Vlade RH):

  • potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom za poduzeća koja su ostvarila pad prihoda od 20% (3250 kn za ožujak i 4000 kn za travanj i svibanj) uz oslobođenje troškova doprinosa; isplata potpore nastavlja se i u lipnju, no pad prihoda poduzeća mora biti veći od 50%
  • otpis poreznih davanja ako su prihodi poduzeća smanjeni za više od 50% i odgoda poreznih davanja za poduzeća čiji su prihodi smanjeni u rasponu od 20% do 50% zbog pandemije
  • odgoda plaćanja PDV-a do naplate računa
  • odgoda plaćanja različitih javnih davanja
  • dogovor s poslovnim bankama da klijentima pogođenima pandemijom omoguće moratorij na otplatu kreditnih obveza u razdoblju od najmanje tri mjeseca 
  • obustava izvršenja mjera prisilne naplate prema svim dužnicima u razdoblju od tri mjesec
  • odobrenje garancija HBOR-a za izvoznike i gospodarske subjekte koji posredno izvoze ili su dobavljači izravnih izvoznika te poduzeća koja posluju u turizmu za dodatna sredstva likvidnosti, kao i proširenje maksimalne stope jamstava te osiguravanje povoljnih zajmova za mikro, male i srednje poduzetnike od strane HAMAG-BICRO-a.

Hrvatska narodna banka – mjere monetarne politike:

  • intervencije na deviznom tržištu
  • uspostavljanje valutnog swapa s ESB-om 
  • provođenje strukturnih i redovitih (tjednih) operacija na otvorenom tržištu
  • smanjenje stope obvezne pričuve s 12% na 9%
  • održavanje aukcija izravne kupnje vrijednosnih papira RH
  • proširivanje liste potencijalnih sudionika u operacijama kupnje i prodaje vrijednosnih papira na mirovinske i investicijske fondove te društva za osiguranje. 

Hrvatska narodna banka – supervizorske mjere:

  • omogućavanje privremenoga korištenja zaštitnog sloja likvidnosti (engl. liquidity coverage ratio) ispod propisanoga najmanjeg iznosa od 100%
  • fleksibilniji pristup supervizorskim pravilima koji omogućuje uvođenje reprograma od strane kreditnih institucija prema označenim klijentima po ubrzanom postupku bez reklasifikacije u status neispunjavanja obveza
  • zadržavanje dobiti banaka ostvarene u 2019.
  • privremena obustava određenih supervizorskih aktivnosti (npr. stresnog testiranja).

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga:

  • zabrana isplate dividendi osiguravajućim društvima
  • odluka o oslobađanju plaćanja naknade izdavateljima uvrštenima na uređeno tržište za 2020.
  • preporuka za odobravanje moratorija klijentima leasing društava.

Javni dug mogao bi se u 2020. povećati na 86,7 posto BDP-a, prema usvojenim Izmjenama i dopunama proračuna za 2020., čime bi se razina javnog duga znatno povećala u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 73,2 posto BDP-a, što je više od dosad zabilježenih razina omjera javnog duga i BDP-a u Hrvatskoj. Snažan rast omjera javnog duga i BDP-a proizlazi iz visokog iznosa manjka tijekom 2020. i istodobne snažne kontrakcije BDP-a. Ovakva dinamika javnog duga poništit će trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a prisutan od 2014., tijekom kojeg se udio javnog duga u BDP-u spustio za oko 11,5 postotnih bodova.

Porast potreba za financiranjem u prvom polugodištu 2020. dodatno je osnažio povezanost države i bankarskog sektora. U travnju 2020. godine 22 posto ukupne imovine banaka odnosilo se na plasmane državi (porast za 2 postotna boda u odnosu na kraj 2019.). Neovisno o izdavanju obveznice od 2 milijarde eura na međunarodnom tržištu u lipnju, država se i nadalje u najvećem dijelu oslanja na domaće izvore financiranja, te posljednji dostupni podatak o strukturi javnog duga (za travnj 2020.) pokazuje da je 67 posto ukupnoga javnog duga bilo izdano na domaćem, a samo 33 posto na inozemnom financijskom tržištu.

Valutna, kamatna i ročna struktura javnog duga nastavile su se poboljšavati, no kriza je dočekana s udjelom javnog duga u eurima koji je i nadalje iznimno visok. Iako se udio javnog duga u stranoj valuti kontinuirano smanjuje tijekom posljednjih pet godina, 71,4 posto javnog duga još je nominirano u euru, što povećava ranjivost države na potencijalno slabljenje kune u odnosu na euro i povećava rizike za financijsku stabilnost. U tom kontekstu posebno su bile važne snažne i brze reakcije HNB-a na početku pandemije kojima su smireni deprecijacijski pritisci na deviznom tržištu.

S druge strane, u strukturi javnog duga i nadalje prevladavaju dugoročni dug i fiksna kamatna stopa (oko 90% javnog duga vezano je uz fiksnu kamatnu stopu), što olakšava upravljanje javnim dugom te smanjuje kamatni i ročni rizik, smanjujući potencijalne rizike za stabilnost financijskog sustava.