13. travanj 2020.

Antonijo Jelavić: Araucaria radi dalje jer biljke ne znaju ni za virus ni za potres

Antonijo Jelavić   

Hortikultura Araucaria iz Zagreba izvodi zahtjevne projekte krajobraznog uređenja, navodnjavanja i niskogradnje te osigurava zimsku službu za poslovne komplekse i trgovačke centre. Unatoč koronavirusu posao joj ide dobro jer se svi započeti projekti dalje izvode i završavaju. Jedini je problem projekt botaničkog rezervata na Lokrumu, do kojeg trenutačno ne mogu doći zbog zatvorenih granica

Uređene okućnice tijekom povijesti bile su pokazatelj stila i ukusa vlasnika te kvalitete stanovanja, a zadnjih godina naglasak je sve više i na ozelenjenim poslovnim prostorima i uredima, kaže Antonijo Jelavić, osnivač i vlasnik projektantskog ureda i tvrtke Hortikultura Araucaria iz Zagreba koja izvodi zahtjevne projekte krajobraznog uređenja, navodnjavanja i niskogradnje. Od početnih jednostavnih hortikulturnih radova koje je tvrtka nudila, organskim i postupnim rastom promijenila je sve: zaposlenike, mehanizaciju, projekte i pristup poslovanju, čime su stvoreni čvrsti temelji za dostizanje više razine poslovanja i usluga. Razvojem tvrtke promijenila se i struktura njezinih stranaka te je sada sve više tvrtki i organizacija koje trebaju njezine usluge. Hortikultura Araucaria uz uređenje i održavanje vrtova, okućnica, zelenih površina, sportskih terena i unutarnjih prostora osigurava i zimsku službu za poslovne komplekse i trgovačke centre.

Unatoč gospodarskim izazovima uslijed koronavirusa, u Arucariji ističu da su poslovno na vrhuncu, jer se svi postojeći projekti dalje izvode i završavaju, jedini problem je projekt botaničkog rezervata na Lokrumu, do kojeg trenutačno ne mogu doći zbog zatvorenih granica. Također, zbog pandemije COVID-19, manja je potražnja privatnih subjekata, ali poslovni subjekti i dalje traže njihove usluge. Stoga provode standardna održavanja uz naglasak na sigurnost pa radnici na terenu rade u manjim skupinama u propisanoj zaštitnoj opremi, a djelatnici u uredu tjedno se izmjenjuju kako bi se izbjegao bilo kakav nepotreban doticaj. Sastanci su odgođeni do daljnjeg, ali komunikacija se nastavlja putem emaila te ne očekuju velike financijske posljedice.

Širenja usluga i ulaganja

Upravo su na prekretnici mogućeg prelaska iz male u veliku tvrtku i preselili su se u nove, veće poslovne prostore. Jelavić napominje da su odlučili poraditi na kvaliteti postojećeg sustava i stagnirati u širenju dok ne stvore dobre temelje za daljnji rast.
Trenutačno zapošljavaju 15 djelatnika, od kojih je jedan ovlašteni krajobrazni arhitekt, magistra krajobrazne arhitekture, devet radnika na području izvedbe svih hortikulturnih radova i vanjski suradnici.

– Katkad smo zbog količine radova pod stresom, ali dobrom organizacijom posla i radne snage dobivamo dobre rezultate i svi projekti se uvijek realiziraju. U 21 godinu postojanja proširili smo ponudu radova koje izvodimo, a najvažnija stavka u razvoju tvrtke je, uz proširenje ljudstva, širenje na usluge projektiranja i izvedbe, ulaganje u mehanizaciju, strojeve i edukaciju radnika. Nadalje, ponudili smo i usluge održavanja vanjskih prostora, navodnjavanja i zimske službe. Potonjom osiguravamo prohodnost i sigurnost kolnih i pješačkih površina u sklopu poslovnih kompleksa i trgovačkih centara u uvjetima snijega i poledice.
Često se radi u ranim jutarnjim satima kako bi sve za klijenta funkcioniralo od početka radnog vremena – opisuje Jelavić, koji je tvrtku nazvao prema zimzelenom stablu iz Čilea i Argentine koje može narasti do 40 metara visine i od čijeg imena ne odustaje unatoč tome što često moraju slovkati naziv tvrtke.

Zašto je važno zelenilo

Njihove stranke su privatni i poslovni subjekti, organizacije te državne institucije, a usmjereni su uglavnom na domaće tržište. Integracijom administracije, projektantskog dijela, izvedbenog dijela i održavanja daju strankama jedinstvenu uslugu, zbog čega je svaki projekt jednostavnije organizirati i realizirati, tvrdi Jelavić. Poslovno okružje prije pandemije koronavirusa postalo je pozitivnije zahvaljujući pomaku u tržišnoj komunikaciji i rastu profesionalnosti, ali ostala su kao najveća prepreka neplaćanja, što oni uvijek rješavaju strpljenjem i upornošću. Misli da su rad s bankama i kreditiranje nepotrebno složeni i dugotrajni te da se treba poticati domaća proizvodnja i udruživanje u sklopove manjih tvrtki iste djelatnosti kako bi se otvarala nova vrata i razmjenjivala iskustva. No, zašto je ljudima važno urediti okućnicu i poslovni prostor?

– Ljudi teže za uređenom okućnicom koja im s ulazne strane omogućuje da, ovisno o željama, naglase kuću i privuku pozornost prolaznika ili povećaju privatnost u kući zaklanjanjem pogleda s ulice pomoću biljaka. Stražnji dio kuće najčešće postaje produženi dnevni boravak, koji ovisno o željama klijenta može postati prostor za opuštanje ili druženje s obitelji i prijateljima. Zelenilo, pak, u poslovnom prostoru povećava produktivnost, određenim vrstama biljaka smanjuje se utjecaj zračenja električnih uređaja, poboljšava se kvaliteta zraka u prostoru, a zelenilo djeluje smirujuće i umanjuje stres na radnome mjestu – objašnjava Jelavić.

Sigurni hrvatski rasadnici

S obzirom na to da rad sa živim biljkama ima svoja ograničenja, često moraju biti glas razuma pri zahtjevima stranaka, ali Jelavić ne doživljava te zahtjeve ekstravagantnima. Ipak, izdvaja dva slučaja – kada su izrađivali travnjak od nekoliko tisuća četvornih metara, a investitor ih je pratio s libelom, te izradu vrta od isključivo nealergenog materijala. Stranke uvijek savjetuju u slučaju da se treba poboljšati krajnje rješenje, a ako je riječ o nedoumicama estetske prirode u Araucariji ne inzistiraju na promjenama, jer su ipak stranke one koje žive s tim prostorom. Kod nedoumica tehničke prirode kompromise ne rade.

– Klijenti najčešće traže biljke kojima treba manje održavanja i cjenovno su razumne. Vidljiv je trend što prirodnijeg, šumskog izgleda vrta i vanjskih boravišnih prostora, naspram formalnih linija i strogo definiranih gredica koje su bile tražene prijašnjih desetljeća. Rijetke vrste su ponekad teško dobavljive i često su zahtjevnije za održavanje i uzgoj, ali ništa nije nemoguće, dobavljali smo biljke i iz Središnje Amerike. Uvijek se trudimo uzimati biljni materijal iz provjerenih hrvatskih rasadnika, no zbog količine posla, površina koje uređujemo i zahtjeva stranaka naši rasadnici nisu uvijek u mogućnosti zadovoljiti tražene specifikacije, pa surađujemo i s rasadnicima izvan Hrvatske.

Korištenjem biljnog materijala koji je proizveden u Hrvatskoj, osim što podupiremo domaću proizvodnju, sigurni smo u podrijetlo i kvalitetu proizvoda. Već time što su ovdje uzgojene prilagođene su našem podneblju i prolaze manje šokove kada ih vadimo iz rasadnika i sadimo u druge vanjske prostore – navodi Jelavić.

Karantena za biljke

Dodaje da unos biljnog materijala, posebno iz neeuropskih država, obvezno pregledava granični fitosanitarni inspektor koji određuje daljnje mjere. Većinom nema problema s unosom, objašnjava, bitno je da se prođe karantena kako bi se osiguralo da su biljke zdrave i ne prenose štetnike koji bi mogli ugroziti biljke u našem podneblju. Ipak, iznosi, Hrvatskoj se dogodio veliki propust ulaska šimširova moljca iz Azije preko njemačkog tržišta, koji radi velike probleme u uzgoju našega vrtnoga klasika šimšira, pa se stoga gotovo više i ne upotrebljava.

– Koliko god se određeni projekt činio jednostavan, kada ovisite o dobavljačima, vremenskim prilikama, mehanizaciji koja se kvari i nepredviđenim uvjetima na terenu, ne postoje jednostavni projekti. Posljednji izazov nam je upravo opremanje botaničkog rezervata na Lokrumu biljnim materijalom iz svih dijelova svijeta, gdje je riječ bila o mnoštvu vrsta u malim količinama uz istodobnu komunikaciju s mnoštvom različitih dobavljača, kao i logistici s prijevozom i smanjivanju povezanih troškova. Naši prihodi od prodaje usluga, inače, u 2019. godini iznose gotovo osam milijuna kuna bez PDV-a, pri čemu se dio poslova odrađenih u 2018. fakturirao u 2019., a događaju nam se prosječno dobre godine naspram posebnih u kojima pojedini projekt na godišnjoj razini napravi veliki skok u prihodu i dobiti. Tako smo tekuću godinu započeli projektom na Lokrumu u vrijednosti 3,2 milijuna kuna, što je upravo jedan od navedenih skokova u odnosu na prosjek – naglašava Jelavić.