11. travanj 2020.

Arhitekti: Ne želimo blokirati obnovu Zagreba, želimo kvalitetnu obnovu koja će unaprijediti grad

 foto Igor Vignjević

Obnova Zagreba, iako još nije počela, već izaziva brojne kontroverze, a stručnjaci raznih struka upozoravaju da je prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice loš i strateški nepromišljen jer se tome ne pristupa multidisciplinarno, stoga je upitno hoće li se obnova provesti kvalitetno i na način da unaprijedi stanje zatečeno prije potresa.

Premijeru Plenkoviću otvoreno pismo uputila su strukovna udruženja arhitekata, urbanista, građevinara i povjesničara umjetnosti koji traže da se hitno formira stručno Koordinacijsko tijelo koje će voditi cjelokupan proces, jer se obnova Zagreba ne smije svesti samo na građevinske radove sanacije oštećenja. Potres je i prilika da se obnova napravi po svim pravilima i zahtjevima struke te da se sačuva i povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba.

- Budući da pregledi oštećenih zgrada još nisu završeni, odnosno predgledana je tek trećina zgrada, stječe se dojam da se nude rješenja, a da pritom još nije jasno definiran problem. Stoga zakonski prijedlog djeluje kao da je sam sebi svrha, umjesto da ponudi konkretne odgovore i procedure. Pogotovo se to odnosi na prostor Donjeg grada koji je i najviše stradao - smatra Maja Furlan Zimmermann, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata.

Kompleksnost problema obnove Donjeg grada očituje se i u složenim imovinsko-pravnim odnosima jer su suvlasnici stanari i tvrtke, odnosno fizičke i pravne osobe, u nekim slučajevima država i grad. Tomu treba dodati da se radi o zaštićenoj povijesnoj urbanoj cjelini u kojoj su neki objekti ujedno i pojedinačno zaštićeni, što postupak obnove dodatno čini složenim i zahtjeva da se zadovolje strogi konzervatorski uvjeti kako se ne bi nepovratno izgubio dio zagrebačkog identiteta.

Ono što posebno iznenađuje jest da se prijedlog Zakona koncentrira na pitanja obnove obiteljskih kuća, dok je pitanje obnove zgrada u centru Zagreba ostalo potpuno zanemareno, smatraju potpisnici otvorenog pisma.

Arhitekti upozoravaju da nije dobro da podloga za obnovu Zagreba bude samo Zakon prema kojem se radila obnova obiteljskih kuća u Gunji, nego i Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je kvalitetno riješio pitanja obnove vrijedne urbane baštine. Treba krenuti od tradicije, poštujući načela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedinačnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih površina, prometu.

- Zbog toga smo odlučili povezati što veći broj institucija, udruga i pojedinaca koji znanjem i iskustvom mogu pridonijeti obnovi kroz niz različitih aspekata. Počeli smo stvarati bazu međunarodnih kontakata, domaćih i stranih primjera uspješne obnove i nadamo se da to neće biti uzalud. Vjerujemo da će oni koji u konačnici odlučuju, prepoznati da se iza svega ne krije želja za 'blokadom obnove Zagreba', što nam neki iz Ministarstva graditeljstva pripisuju, nego velika ljubav prema gradu i briga za naše sugrađane - naglašava Furlan Zimmermann.

U sličnoj situaciji Zagreb se našao nakon potresa 1880. godine, kada je po završetku obnove i gradnje stvoren sadašnji identitet grada. Stoga je nedavni potres prilika da se provede kvalitetna i sveuobuhvatna obnova koja bi trebala biti usmjerena ka stvaranju gradskog i državnog središta 21. stoljeća kojim ćemo se svi ponositi, smatraju hrvatski arhitekti, urbanisti i povjesničari umjetnosti. Svoje primjedbe zakonskim prijedlozima uputili su i pravnici, ekonomisti, politolozi, sociolozi, sudski vještaci i brojni drugi, a interes široke stručne javnosti ne čudi, jer je svima u interesu da obnova bude provedena transparentno i prema svim pravilima struke, a Zagreb postane bolje mjesto za život i još ljepši.