- Pad neto dobiti banaka u prošloj godini, koja je više nego prepolovljena, mogao se očekivati, ali vjerujem da će se potražnja za bankarskim proizvodima u narednom razdoblju povećati i da će ukupni volumeni dovesti do većih prihoda, što bi tijekom godine trebalo nadoknaditi pad neto dobiti u 2020. – rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB-a) odgovarajući na novinarsko pitanje kada bi se mogao dogoditi oporavak neto dobiti banaka, na redovitom brifingu za novinare koji se ove godine održao online.
Razlog značajnog pogoršanja poslovnih rezultata banaka je koronakriza, a pad dobiti uslijedio je najvećim dijelom zbog pada operativnih prihoda i rasta ispravaka vrijednosti financijske imovine koja se u knjigama vodi po amortiziranom trošku. Prošle je godine pad kamatnih prihoda iznosio 5,7 posto, za 10,5 posto pao je neto prihod banaka od naknada i provizija, a ukupni neto prihodi iz poslovanja banaka pali su za 9,9 posto, što je više od pada prošlogodišnjeg BDP-a koji je iznosio 8,4 posto.
Banke su na kontrakciju prihoda odgovorile boljim troškovnim upravljanjem, no troškovi su rigidniji od prihoda i ne mogu se smanjivati istim tempom, zbog toga je neto rezultat prije rezerviranja smanjen za gotovo 19 posto, priopćeno je novinarima iz HUB-a.
- Pad domaćeg BDP-a bio je u skladu sa prognozama iako je nepredvidivost bila velika - rekao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar Arhivanalitike i dodao da je on veći od prosjeka Europske unije gdje je iznosio 6,4 posto, i SAD-a u kojem je BDP pao za 3,5 posto, dok predviđanja za 2021. očekuju oporavak domaćeg BDP-a između pet i šest posto.
- Na oporavak BDP-a u pojedinim zemljama najviše će utjecati struktura gospodarstva, i on neće ovisi toliko o mjerama pomoći oporavka, tako da će se najslabije oporavljati ona gospodarstva koja su najviše ovisna o turizmu – istaknuo je Šonje. Osobna potrošnja se nakon prvotnog pada normalizira. Veliki pad je zabilježio izvoz, prije svega izvoz usluga, odnosno turizam, ali robni izvoz je bio iznenađujuće dobar, čak je u zadnjem kvartalu 2020. – te bio osam posto veći nego 2019. godine
Rast su u tom razdoblju zabilježile i investicije i to za 4,8 posto u odnosu na četvrti kvartal 2019. a na to je utjecala obnova od potresa i veći priljev novca iz EU fondova. Cjelokupna se situacija reflektirala i na cijeli bankarski sektor rekao je Adrović, no stopa ukupnog kapitala banaka u Hrvatskoj od 24,9 posto i dalje je među najvećima u svijetu, što omogućava rast kredita, depozita i niske kamatne stope.
- Depoziti stanovništva i dalje bilježi rast, a ukupni depoziti u proteklih pet godina rasli su po stopama daleko iznad rasta BDP-a. Depoziti kućanstava u 2020. porasli su 6,1 posto, dok se u 2021. očekuje rast od 7,1 posto, što ukazuje na ustezanje od potrošnje građana zbog stanja opće nesigurnosti - objasnio je Adrović i dodao da udio deviznih depozita pada i to sa 72,6 posto u 2016. na 61,1 posto u 2020. što predstavlja porast povjerenja građana u domaću valutu.
U prošloj je godini zabilježen porast kreditiranja države, poduzeća i stanovništva, pri čemu se u sektoru stanovništva utjecaj krize primijetio u promjeni strukture kredita. Nenamjenski gotovinski krediti drastično su smanjeni nakon nekoliko godina stalnog rasta, ali se rast premjestio u segment stambenih kredita koji su dostigli dvoznamenkastu stopu rasta, dijelom potaknuti sanacijama posljedica potresa.
Tako su u zadnjem kvartalu 2020. porasli stambeni krediti za 14 posto u odnosu na 2019. a očekuje se i dalje njihova povećana potražnja. Kamatne stope iznose 2,9 posto i dosta su niže i od kamatnih stopa dobrog dijela zemalja, primjerice, Češke, Bugarske, Litve, Mađarske i Latvije.
Prema podacima Europske centralne banke (ECB) poraslo je kreditiranje poduzeća za oko četiri posto, dok je prema podacima HNB-a taj rast bio i veći i iznosio je 5,3 posto, što stavlja Hrvatsku u red zemalja koje su zabilježile visok rast kredita poduzećima.
Moratorij je poduzećima osigurao likvidnost što je omogućilo i manji pad BDP-a, a prema EU propisima banke mogu zadržavati klijente u istoj rizičnoj skupini bez obzira na dodijeljen moratorij.
- Iako još ne postoji čista slika što kako će se kriza odrazila na poslovne subjekte i hoće li im moratoriji pomoći da prevladaju krizu više će se znati u lipnju, kada bi trebali isteći svi odobreni moratoriji – istaknuo je Adrović.
Velimir Šonje je dodao da se posljedice kriza uvijek osjećaju godinama, jer se rizici postupno kumuliraju, i u 2021. kao i u 2022. ti će se rizici tek manifestirati. Stoga se očekuje porast loših plasmana, ali s obzirom na stopu kapitalizacije banaka, one to mogu podnijeti, rekao je Šonje.
Zanimljivo je da je od ukupnog broja klijenata kod kojih je moratorij na otplate kredita istekao, 80 posto nastavilo sa normalnom otplatom kredita, ali tek kroz godinu dana će se moći vidjeti koliki je bio utjecaj ove krize na gospodarstvo, jer je daleko veća potražnja za moratorijima došla upravo iz sektora poduzeća, posebice iz sektora turizma. Stoga će epidemiološka situacija i oporavak turizma utjecati i na oporavak turističkog sektora što će utjecati i na stanje gospodarstva u cjelini, posebno u zemljama kao što je Hrvatska, u kojima iz turizma dolaze značajni prihodi, čulo se na brifingu HUB-a.