Okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile su se na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a, stoji u priopćenju Državnog zavoda za statistuku.
Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u četvrtom tromjesečju 2020. realno manji za 7,0% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od 2,7%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 7,1%.
No u cijeloj prošloj godini gospodarstvo je zbog koronakrize palo po rekordnoj stopi od 8,4 posto. Pad je nešto manji od očekivanja analitičara.
Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 7,3 posto u odnosu na isti kvartal godinu dana prije. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 6,5 do 8,3 posto.
To je treće tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što je posljedica restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.
No, pad je bio manji nego u prethodnim kvartalima. U drugom je tromjesečju, naime, BDP pao za 15,4 posto, najviše od 1995. od kada DZS vodi te podatke, a u trećem kvartalu za 10 posto. Zbog toga je u cijeloj prošloj godini gospodarstvo palo rekordnih 8,4 posto.
Dosad rekordni pad od 7,3 posto zabilježen je na početku globalne financijske krize 2009. godine.
Kometnar na kontrakciju BDP-a dali su analitičari RBA koji prenosimo u cijelosti.
U skladu s našim očekivanjima, prema prvoj procjeni koju je DZS danas objavio, kontrakcija gospodarstva nastavljena je i tijekom posljednjeg prošlogodišnjeg tromjesečja, iako sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije. Realna godišnja stopa pada iznosila je 7% prema originalnim podacima. Prema sastavnicama BDP-a pad je zabilježen u većini kategorija izuzev bruto investicija u fiksni kapital, izvoza roba i državne potrošnje koje su s pozitivnim stopama rasta ublažile negativna kretanja.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje usporavanje pozitivne stope promjene na 2,7% što je bilo i očekivano budući da je posljednje tromjesečje započelo uz pogoršanje epidemiološke situacije koje je zbog prijetnje održivosti zdravstvenog sustava rezultiralo ponovnim uvođenjem restriktivnih epidemioloških mjera. U odnosu na isto tromjesečje 2019. BDP je realno niži za 7,1%.
Na navedena kretanja upućivale su objave visokofrekventnih pokazatelja za četvrto tromjesečje 2020. u kojem je trgovina na malo, unatoč pogoršanju raspoloženja potrošača zabilježila nešto umjereniji pad na godišnjoj razini (-2,2%). Dijelom je to moguće objasniti blažim epidemiološkim mjerama u usporedbi s očekivanjima i dinamikom razvoja epidemije u posljednjem tromjesečju. Takav je pristup zasigurno ublažio možebitne i potencijalno veće negativne učinke na gospodarsku aktivnost. Ipak zamjetno je pogoršanje u prosincu kada je uz izostanak prosinačkog turizma smanjena i predblagdanska potrošnja, pri čemu je kupovna moć očuvana rastom plaća (uglavnom u javnom sektoru) te s daljnjim potporama Vlade za zaposlene u poduzećima pogođenim krizom čime se zamjetno ublažio udar na tržište rada. Industrijska proizvodanja u istom periodu godišnje je zabilježila rast na tromjesečnoj razini od 5,4%.
Stoga je pad predvođen padom izvoza i to usluga te je uz smanjenje osobne potrošnje najveći negativan doprinos smanjenju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju došao upravo od pada izvoza roba i usluga. Najveća sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, usporila je s godišnjom stopama pada na 4,5%. Uz 9,8% niži izvoz roba i usluga, pri čemu je izvoz usluga zabilježio dvoznamenkasti pad od 35%, uvoz roba i usluga pao je po godišnjoj stopi od 7,6%, prevođen padom uvoza usluga (-25,9% na godišnjoj razini)
S druge strane, ohrabruju kretanja kod investija u bruto fiksni kapital koja su, nakon dva tromjesečja negativnih kretanja zabilježile godišnji rast od 4,2%. Dinamika rasta konačne potrošnje države zabilježila je blago ubrzanje realne godišnje stope na 1,6%.
Na razini cijele 2020. bruto domaći proizvod realno je niži za 8,4%. u odnosu na 2019.
U usporedbi s zemljama u okruženju, Hrvatska je, prema sezonski prilagođenim podacima na godišnjoj razini, s realnom godišnjom stopom od -7,1% zabilježila najsnažniji pad. Primjerice, gospodarstva Bugarske i Češke pala su u istom razdoblju realno za 3,8% odnosno 5% godišnje dok su stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznosile -2,8% odnosno -1,7%, a u Slovačkoj -2,7%.
Prema proizvodnoj metodi realni pad bruto dodane vrijednosti u razdoblju od rujna do prosinca 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. iznosio je -5,8%. Na pad BDV–a očekivano je utjecao snažan pad realne dodane vrijednosti u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane. Najveći doprinos rastu tromjesečnog BDV-a u četvrtom tromjesečju ostvaren je u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (+6,4) dok je, očekivano, Građevinarstvo nastavilo s pozitivnim stopama (+4,3% u posljednjem tromjesečju 2020.).
U ovoj godini početak pozitivnih godišnjih stopa rasta gospodarske aktivnosti očekujemo u drugom tromjesečju, ali bi snažniji zamašnjak trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine. Oporavak će se oslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU. Prognozirana stopa rasta od 5,1% izložena je negativnim rizicima. Projekcija se naime, osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine i snažnoj iskoristivosti potencijalno raspoložih europskih sredstava.
Međutim, solidna očekivanja i prisutni optimizam treba uzeti s visokom dozom opreza jer je teško prognozirati vremenski horizont obuzdavanja pandemije. Ostaje također činjenica da je Hrvatska jedna od najpogođenijih država u EU te da će i uz ovakve prognoze trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019.
Naposljetku, sam oporavak u 2021. godini neće otkloniti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni. Snažnije institucionalno okruženje kroz jačanje efikasnosti i kvalitete javnih usluga te jačanje vladavine prava nužan su preduvjet za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja te općenito za održiv rast i razvoj. U suprotnom, Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i bivati ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove.