20. rujan 2021.

‘Boom‘ coworking prostora u Hrvatskoj – Efikasniji su i isplativiji, no mogu li zamijeniti klasične urede?

Coworking prostora sve je više u Zagrebu, a ‘niču’ i u brojnim drugim hrvatskim gradovima pružajući korisnicima najbolje tehnološke uvjete za rad, kao i pandemijom narušenu socijalizaciju i povezivanje s (mogućim) novim poslovnim partnerima. U regionalnim središtima takvi prostori svojevrsni su inkubatori znanja te svojim djelovanjem nastoje doprinijeti razvoju poduzetništva. Ukazuje li njihova brojnost na dugoročan zaokret prema takvom novom trendu rada odgovorili su čelnici nekoliko hrvatskih coworking prostora

U svijetu, pa i u Hrvatskoj, u zadnjih je nekoliko godina postalo popularno raditi iz coworking prostora gdje pojedinci, ali i tvrtke, uz naknadu mogu koristiti mjesta u zajedničkom uredu. Osobito su na važnosti dobili tijekom pandemije kada je mnogim ljudima rad od kuće postao pretežak izazov, pa su im ovakvi prostori poslužili kao ‘bijeg’ iz kućne atmosfere, često neadekvatne za rad.

Mnogim je radnicima, freelancerima i poduzetnicima postalo privlačno raditi u bolje opremljenim uredima, s fleksibilnim radnim vremenom te okruženi ljudima iz različitih branši s kojima se mogu povezati u zajedničkom kafiću, restoranu ili prostorijama za druženje. Privlačnije, čini se, nego vratiti se u klasičan tip ureda. No, kako bi takvi coworking prostori bili isplativi i kako bi zaživjeli, ljudima je, čini se, važno da su vrhunski opremljeni i usko specijalizirani.

Povezivanje u sigurnim uvjetima

Najnoviji primjer takvog zajedničkog poslovnog prostora u Zagrebu jest SquareOne, specifičan po tome što je jedan njegov dio namijenjen samo ženama.

Kako objašnjava Klara Rajnović, menadžerica poslovnog razvoja u SquareOneu, posljednjih su godina prepoznali rastuću potrebu poduzetnica za kombiniranjem poslovnih i privatnih obveza te su im, osim adekvatnog prostora, omogućili i program za podršku samohranim majkama i majkama djece s teškoćama u razvoju. Njima su u SquareOneu, smještenom u samom centru Zagreba, radni prostor, mentorstvo i poslovne usluge – besplatni.

image

SquareOne

– Naša temeljna misija jest osnažiti žene da se povežu i surađuju u inspirativnom okruženju s najsuvremenijom opremom i mrežom istomišljenika. Stvorili smo mjesto gdje su djeca dobrodošla i gdje zaposlene mame pronalaze savršeno okruženje, uključujući usluge čuvanja djece, igraonicu za djecu i fleksibilan uredski prostor koji se može prilagoditi njihovim individualnim potrebama – opisuje Rajnović dodajući da su im zdravlje i sigurnost članova i njihove djece glavni prioritet, stoga su puno uložili i u sustave ventilacije i klimatizacije.

image

SquareOne

Do sada su, kaže Rajnović, uočili porast interesa ljudi za alternativama kućnom uredu te onih koji se ponovno žele povezati s kolegama, ali u sigurnim uvjetima.

– Nedostaje im svakodnevna razmjena informacija i žele ponovno proširiti svoju mrežu jer su tijekom pandemije izgubili mnoge poslovne kontakte. Coworking prostori savršeno su mjesto za povratak umrežavanju dok su na snazi sve sigurnosne mjere – smatra Rajnović.

image

Wespa Spaces

Upravo ta fukncija povezivanja važna je i za još jedan relativno novi coworking ured u Zagrebu, Wespa Spaces, zajednički projekt pet osnivača i partnera: Nikole Perkovića, Amira Babovića, Lovre Petrača, Filipa Duvnjaka i Damira Ismailovića. Svaki od njih pokriva jedno područje – od nekretnina i operativne logistike, preko IT-ja i infrastrukture do marketinga i prodaje. Promišljali su o prostoru kojega će sami koristiti, a prema uzoru na velike poslovne kampuse osmislili su Wespu kao zajednicu koja gradi svoju kulturu, spajajući ljude iz različitih tvrtki.

image

Amir Babović

– Uz radne prostore integriramo i zajedničke kuhinje, kabine za pozive, sobe za sastanke, konferencijske sobe, zone za odmor i igru, malu kino dvoranu te event prostor po potrebi kako bi radni dan mogao biti čim fleksibilniji, kreativniji i poticajniji – objašnjava Amir Babović, jedan od pet suvlasnika Wespe, skraćenice od engleskih riječi work, eat, socialize, play, anytime.

Ne zaostaju ni istok ni jug

Međutim, ovakav model dijeljenja radnog prostora nije prisutan samo u Zagrebu. I ostali dijelovi Hrvatske prate trendove u poslovanju, pa coworking prostori posluju u svim većim središtima. Među njima je i osječki Poduzetnički inkubator BIOS otvoren još 2013. godine, a koji je prošle godine s preseljenjem u novouređeni prostor doživio boom. Iako kao poduzetnički inkubator pružaju i druge usluge, tijekom ove godine najviše su interesa privukli upravo za coworking.

image

Poduzetnički inkubator BIOS

– Sva mjesta smo doslovce u godinu dana popunili s godišnjim članarinama. Mislim da su razlog tomu više faktora – od stvarne potrebe za prostorom, pozitivnog PR-a u zadnje dvije godine, pa do toga što su ljudi društvena bića i jednostavno više ne mogu raditi od kuće – smatra Saša Lamza, direktor BIOS-a, te dodaje da osim IT poduzetnika, iz osječkog coworkinga rade i djelatnici ostalih zanimanja, među njima i novinari.

image

Trokut Šibenik

foto Miranda Trklja
Da su coworking prostori isplativa investicija i na obali potvrđuje i primjer grada Šibenika gdje je prošle godine u listopadu u jeku pandemije otvoren moderan coworking prostor Trokut. Kako ističe direktorica Trokuta Diana Mudrinić, ni oni ne žele biti samo coworking prostor za poduzetnike, već im je fokus na stvaranju radne okoline i okupljanju pojedinaca sličnih interesa, zbog čega organiziraju razne IT edukacije i radionice, kao i usluge financijskog savjetovanja i pomoći.

Sunce, more i posao

Čini se da je za Šibenik otvorenje Trokuta bio pun pogodak jer se u samo šest mjeseci nakon otvaranja tražilo mjesto više te su morali proširiti svoje kapacitete. Djelomično su za to zaslužni i brojni digitalni nomadi koji su u ovaj dalmatinski grad došli ljetovati, ali i raditi.

image

Trokut Šibenik

foto Miranda Trklja

– Ovo ljeto Trokut je posjetilo preko 40 digitalnih nomada, većinom stranaca, dok je njihov prosjek boravljenja u Trokutu i u Šibeniku bio 18 dana. Kako bismo mogli ponuditi punu podršku digitalnim nomadima te staviti Šibenik na mapu za holliwork, u svibnju ove godine otvorili smo prvi ured za digitalne nomade u Hrvatskoj – priča direktorica te dodaje da digitalnim nomadima pomažu prijaviti se za vizu i pronaći smještaj u Šibeniku, a početkom godine uveli su i plaćanje kriptovalutama.

Stanari Trokuta nerijetko surađuju i zajedno se prijavljuju na razne natječaje i investicijske fondove iz čega se rađaju brojne inovacije. Direktorica smatra da su upravo zbog takvih suradnji i razvoja koncepata Šibeniku i njegovoj okolici potrebni ovakvi prostori, a smanjuju i potrebe za odlaskom u Zagreb ili druge gradove.

Prodaja iskustva

To potvrđuje i grafička dizajnerica Lucija Grubić, stanarka šibenskog Trokuta već skoro godinu dana, a ističe da joj je upravo umrežavanje probudilo želju za radom u coworkingu.

image

Lucija Grubić

foto Miranda Trklja
– Bavim se grafičkim dizajnom (UX i UI) i za nekog tko radi sam, freenlance ili remotely, mislim da je svakako dobra opcija pridružiti se coworking prostoru. Ako imaš mali obrt poput mene, sama mogućnost prijave adrese obrta ili primanje pošte na adresu na koju ne primaš račun za struju i vodu je korak prema profesionalnom odnosu prema poslu bez velikih troškova – kaže Lucija te dodaje da joj se financijski isplati raditi iz coworkinga, troškovi joj nisu veliki i ne predstavljaju joj prepreku u radu njezina obrta.

Babović ističe da će klasičan ured, kao i osobni auto, uvijek imati svoju funkciju i vrijednost, no funkcija coworkinga je drugačija.

– Vrlo često coworking prostor u klasičnoj računici po metru kvadratnom može izgledati kao značajno skuplja opcija od klasičnog stana pretvorenog u ured, jednako kako što vožnja Uberom po kilometru ispada značajno skuplja od auta, ali upravo taj primjer Ubera pokazuje da tržište ima prostora za nove koncepte – one koji se temelje na prodaji iskustva i jedinstvene usluge, a ne na posjedovanju – zaključuje Babović.

Produktivnost i optimizacija

Neupitno je da coworking prostori predstavljaju budućnost rada i poslovanja, s čime se slažu u zagrebačkim coworking prostorima SquareOne i Wespa Spaces. Iz SqareOnea vjeruju da coworking nisu trend, već dugoročno rješenje za sve vrste profesionalaca i industrija jer omogućuju hibridni rad koji će u budućnosti biti nezaobilazan. U Wespi također smatraju da su fleksibilni radni prostori budućnost rada.

– Uz moderne umrežene urede, potpuno online obavljanje posla i tradicionalne uredske zgrade, svaki od koncepata ima svoje mjesto u budućnosti fokusiranoj na potrebe radnika, a ne troškove poslodavaca. Ovakvim načinom poslodavci imaju produktivnije radnike, koji manje vremena provode gdje nisu produktivni, a više se fokusiraju na prihode, kojima na kraju poslodavci omogućavaju njihovo bolje iskustvo radnog dana – smatraju u Wespi, gdje se vide kao dio svijetle budućnosti koja se fokusira na zadovoljstvo zaposlenika. To bi, smatraju, i trebala biti glavna promjena u filozofiji radnog mjesta.

image

Wespa Spaces

– Mislimo da svakako dolazi vrijeme fleksibilnog rada i modernog ureda 2.0, gdje korištenjem tehnologije optimiziramo način korištenja ureda. Tu transformaciju će doživjeti i klasični uredi te samim time uvelike preživjeti u budućnosti kao dominantan koncept u ovom segmentu – zaključuju u Wespi.

Ništa bez co-workinga

Direktor osječkog coworkinga Lamza ne smatra da će klasični uredi izgubiti svoju funkciju.

– Rad od kuće ima svoje prednosti, a i mane, pogotovo kada živite u gradu veličine Osijeka gdje se ne putuje s jednog kraja grada na drugi duže od 15 minuta. Coworking je idealan za poduzetnike kojima je za posao dovoljno računalo i koji se nemaju u planu širiti te zapošljavati nove djelatnike – smatra Lamza, a isto mišljenje dijeli i direktorica šibenskog Trokuta koja ističe rad s različitih lokacija kao prednost coworking prostora, bez da se izgube produktivnost i kvaliteta rada te bez da se zaposlenici osjećaju izolirano.

– Klasični uredi neće izgubiti svoju funkciju jer će neka zanimanja uvijek tražiti uredski posao. Mogao bi se promijeniti pristup samom uredskom poslu i odnosu prema radnom vremenu, gdje se polako gubi granica radnog vremena od 8 do 16 i sve je veća posvećenost važnosti određenosti posla. Odnosno, ako se posao završio u 13 sati, nema potrebe ostanka za računalom do 16 kako bi se ispunila kvota. Dugoročno, to može samo pridonijeti kvaliteti života s obzirom da omogućuje bolji balans odnosa posao-privatni život – kaže Mudrinić te zaključuje da je bez co-workinga u pravom smislu riječi i timskog rada sve uzalud.

S obzirom na iskustvo i sve prednosti coworking prostora, grafička dizajnerica Lucija smatra da su oni budućnost za start-upove, male i mikro poduzetnike, freelancere i remote radnike, ali i za tvrtke kojima treba 'svježa i kvalitetna radna snaga koju mogu outsourcati iz coworking prostora'.

– Smatram da će budućnost donijeti umrežavanje na internacionalnoj razini, privući digitalne nomade iz cijelog svijeta, kao i nemali broj stranih investitora – sigurna je Lucija.