10. lipanj 2021.

Borba protiv digitalnog siromaštva - do 2030. pristup internetu za sve EU građane

Aleksander Radovan

   

Piše: Aleksander Radovan, direktor razvoja tvrtke BISS

Krizne situacije u kojima smo se našli u proteklih godinu dana, prije svega okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa, a u Hrvatskoj i potresima, jasno su pokazale da je digitalizacija, odnosno digitalna pismenost, nužna kako bismo mogli obavljati svakodnevne obveze, od akademskih, poslovnih i administrativnih, pa do uspješnog prevladavanja akutnih kriznih situacija.

Vizija Europske unije za 2030. godinu usmjerena je upravo na jačanje položaja građana i tvrtki u digitalnom prostoru te će se, u svom širokom spektru tema, baviti i onima koji do sad nisu imali mogućnosti ili znanja da sudjeluju u ovom 'novom' životu, tj. borit će se protiv 'digitalnog siromaštva'.

Velik je posao pred svima nama, što možemo ilustrirati činjenicom da bi, prema Digitalnom kompasu, do 2030. svi EU građani trebali imati pristup medicinskim e-zapisima, a trenutačno ne postoje ni dostupni podaci o početnom postotku ili činjenicom da mnogi nemaju potrebnu infrastrukturu ni uređaje za pouzdan i siguran pristup internetu. Nastavno na to, Hrvatska ima znatan prostor za napredak, ali određene pozitivne aktivnosti već imamo.

Primjerice, tu su usluge u sklopu eGrađana, kao odličan temelj za digitalnu infrastrukturu koja će poslužiti povezivanju administrativnih segmenata na razini države i daljnje razvijanje digitalnih usluga, kako bi se smanjila količina papirnatih dokumenata i čovjek postavio u središte interesa, a ne sustav sam po sebi. Dobar korak u smjeru digitalne transformacije poduzeća je uvođenje eRačuna, a imamo i sve više mogućnosti za usavršavanje digitalnih vještina stanovništva kroz razne tečajeve, uz potporu EU fondova. To je u skladu s ciljem EU da se do 2030. svakome, uključujući osobe s invaliditetom, osigura pristup demokratskom životu i javnim uslugama na internetu u najkvalitetnijem digitalnom okruženju.

Kao prioritetna područja u koja bi Hrvatska trebala vrlo brzo početi ulagati možemo istaknuti učinkovitije upravljanje osobnim podacima stanovnika, korištenje tehnologije za upravljanje krizama i dodatno proširivanje suradnje visokoškolskih ustanova s privatnim sektorom.

Globalno uvođenje GDPR rješenja na razini cijele države, uz automatizaciju funkcionalnosti kao što su anonimizacija podataka i pravo na zaborav, nužno je da bi se osigurala sigurnost digitalnog okruženja u pogledu zaštite prava građana i da bi se prevenirale kazne za kršenje GDPR uredbe.

U upravljanju krizama trebali bi se koristiti anonimizirani podaci o lokacijama korisnika, kako bi se učinkovitije upozoravalo ljude na opasnosti i kontroliralo njihovo ponašanje s ciljem da se izbjegnu štetni potezi u stanju nesigurnosti, te se trebaju stvoriti pretpostavke da se uz korištenje dronova olakša pristupanje lokacijama obuhvaćenih krizama te dobivanje informacija ključnih za donošenje brzih i učinkovitih odluka. Primjerice, BISS-ov sustav HAVEN može, u slučaju krizne situacije, poslati SMS poruku osobama na ugroženom području s uputom kako doći do skloništa ili zaobići prijetnju, bez da se zna o kojoj je osobi riječ, dakle, sukladno GDPR-u.

Zaključno, visokokvalificirane digitalne stručnjake možemo stvarati kroz uvođenje više praktične nastave za studente koju bi odrađivali u tvrtkama, ali i kroz dodatno usavršavanje i prilagođavanje nastavnih planova i programa potrebama na tržištu, uz povećavanje kvota za upis studenata na studije koji podučavaju mlade stručnjake zanimanjima koja su najviše deficitarna na tržištu rada.

Naime, ako se nastavi postojeći trend, Uniji će nedostajati velik dio od predviđenih 20 milijuna stručnjaka potrebnih do 2030. godine u ključnim područjima kao što su kibernetička sigurnost ili analiza podataka.