19. lipanj 2020.

Boris Drilo: Inženjer i menadžer željan revolucionarnih promjena

Boris Drilo   

Ime Borisa Drila na hrvatskoj poslovnoj karti govori ili sve ili vrlo malo. Ili odmah znate tko je on, čime se bavi i što bi uskoro mogao postati ili vam njegovo ime i djelo uopće nije poznato. No to bi se uskoro moglo promijeniti postane li Drilo novi predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), što samo po sebi znači da ipak nije riječ o kompletnom anonimcu na poslovnoj sceni. No, dok se ne odmrse karte u HUP-u i dok se ne odluči tko je bolji kandidat za tu glavnu poziciju, Marin Pucar iz Podravke ili pak Drilo o čijem Liku i djelu možete čitati u aktualnom Lideru, kao i o njegovim idejama kako reformirati HUP. Drilo je član Uprave HT-u i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, ali i čelni čovjek HUP-ove Udruge za informatičke i komunikacijske djelatnosti što je bio dovoljan razlog da mu postavimo par stručnih pitanja:

Kako Vi vidite razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj? Što donosi budućnost?

- Razvoj optičkih mreža je apsolutni prioritet za razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj. Zadnje iskustvo s korona-pandemijom je pokazalo koliko su značajni stabilna i brza internetska veza. Optičke mreže su preduvjet za razvoj 5G-a i njegovu primjenu za industriju 4.0: povezivanje velikog broja senzora, korištenje umjetne inteligencije kroz automatsko upravljanje proizvodnim i drugim procesima u stvarnom vremenu. U sljedećih 10 godina potrebno je napraviti gigabitnu revoluciju, što znači povećati kapacitete telekomunikacijskih mreža u nekim slučajevima i za 100 puta. Za to nam trebaju optička vlakna koja u najvećoj mogućoj mjeri moraju zamijeniti telefonske parice i televizijske koaksijalne kabele iz prošlog stoljeća. Stvaranje poticajnog investicijskog okvira i privlačenje privatnog i EU kapitala su prigoda da to napravimo.

Kakvo je Vaše mišljenje o raznim teorijama zavjere oko 5G tehnologije, što mislite o odluci Hvara da zabrani uvođenje te mreže dok se ne dokaže njezina neštetnost? Zašto je Hrvatskoj važan 5G? 

- Nema nikakvih dokaza da je 5G štetna tehnologija, tako da njeno uvođenje ne treba nikako zabranjivati. Frekvencije na kojima radi 5G spadaju u tzv. “neonizirajuće zračenje”, koje nije štetno za ljudski organizam. U ovu vrstu elektromagnetskog zračenja spada primjerice i vidljiva svjetlost i ona ne mijenjaju strukturu tijela na molekularnoj razini kao što to čini ionizirajuće zračenje poput X-zraka ili ekstremnih ultraljubičastih zraka. Valni oblici 5G su fizikalno poznati već desetljećima i u sličnom obliku se nalaze u primjeni u kućnim WiFi mrežama. Najveća revolucija koju 5G donosi je u distribuiranoj i podijeljenoj arhitekturi mreža gdje se inteligencija tj. procesiranje i upravljanje s podacima sada približava samim uređajima i korisnicima. Na taj način, sustavi umjetne inteligencije mogu brzo, na razini od nekoliko milisekundi do nekoliko sekundi donositi odluke s ili bez ljudske intervencije i time upravljati robotiziranim postrojenjima, autonomnim vozilima i sl.

Kakvom ocjenjujte ICT industriju u Hrvatskoj? Koje su njezine prednosti i mane? Gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje u EU po razvoju ICT infrastrukture, interneta, industrije?

- ICT industrija u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja. Ostvaruje najveće prihode i stvara najveću dodanu vrijednost te uplaćuje najviše poreza i doprinosa po zaposlenom u državni proračun. Izvoz iz godine u godinu raste dvoznamenkastim postotcima i zapravo je jako čudno što nije definirana kao strateška jer bi u tom slučaju mogla još i više utjecati na razvoj ekonomskog i društvenog standarda.U donosu na EU, Hrvatska se nalazi u donjoj trećini EU ljestvice po pitanju digitalizacije. Ostvaruje se napredak, koji je čak i brži od prosjeka napretka EU, ali ostale države, posebno one koje zaostaju za prosjekom EU također napreduje tako da se naša pozicija ne mijenja, što nije dobro.Hrvatska ostvaruje jako dobre rezultate u integraciji digitalnih tehnologija u poduzećima i kod malih i srednjih poduzetnika gdje smo na prosjeku EU. Za prosjekom EU zaostajemo u povezivosti i u razvijenosti digitalnih javnih usluga.

Sve o Borisu Drili pročitajte u novom tisakom i digitalnom Lideru.