21. rujan 2020.

Borzan i Jakopović pozvali na zajedničku borbu za bolju hrvatsku poljoprivredu

Mladen Jakopović i Biljana Borzan   

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović poručili su iz Kuće Europe u Zagrebu da su nove strategije EU za poljoprivredu prilika za hrvatske poljoprivrednike, ali da je potrebno voditi zajedničku borbu za zaštitu domaćeg tržišta, investicije u modernizaciju i nove tehnologije te motiviranje mladih da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim sredinama. Kako stoji u priopćenju za medije HPK, govorili su o EU strategiji 'Od polja do stola'. Borzan, koja je izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju, predstavila je nadolazeće reforme i svoje prioritete, dok je Jakopović govorio o očekivanjima poljoprivrednika i trenutnom stanju sektora u Hrvatskoj.

- Način na koji proizvodimo i trošimo hranu u Europi kroz sljedećih desetak godina značajno će se promijeniti. Proizvodnja, prerada, pakiranje, prijevoz i prodaja prehrambenih proizvoda snažno utječu na okoliš. Kako bismo osigurali da naši temeljni resursi - tlo, voda i zrak - ostanu plodni, zdravi i čisti, potreban je prelazak na održiv način proizvodnje hrane duž cijelog proizvodnog lanca – poručila je Borzan.

Plan EU je do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, a za 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem, zbog čega se planira izmjena dvadesetak europskih zakona i propisa, poput onih o pakiranju i označavanju hrane, poreznoj politici, poticajima, poljoprivrednim alatima, ovlastima OLAF-a te revizija tržišnih standarda za poljoprivredne proizvode.

- Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje. Trgovinski ugovori ne bi smjeli dozvoliti uvoz roba ispod zadanih zelenih EU standarda. Potrebna je veća komunikacija s potrošačima i građanima o doprinosu poljoprivrednika u proizvodnji zdrave hrane i ostalih važnih usluga ekosustava od značaja za društvo. Svaka država morala bi imati minimalno 70 posto osiguranu samodostatnost zbog mogućih kriznih situacija – kazao je Jakopović.

HPK zbog svih problema u hrvatskoj poljoprivredi i novih smjerova u EU poljoprivredi želi pokrenuti inicijativu da se i u EU parlamentu pokrene inicijativa kako bi se izradile baze podataka o proizvođačkim cijenama u svim državama EU, za sve važnije poljoprivredne proizvodnje. Na ovaj bi se način u svakom trenutku moglo utvrditi koji proizvodi na druga tržišta EU i na hrvatsko tržište dolaze i stavljaju se na policu po dampinškim cijenama, odnosno cijenama koje su niže ispod proizvođačke u pojedinim državama, kada se uključe svi troškovi. Ovakva baza podataka bila bi dobar temelj za iskreno i bolje provođenje zakona o nepoštenim trgovačkim praksama i davalo lakši uvidu tko u EU narušava tržište sa dampinškim cijenama.

U zadnjih pet godina u Hrvatskoj je zabilježen pad poljoprivredne proizvodnje od 26 posto. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko četiri milijarde kuna (2012. – 20,91 milijardi kuna, a 2019. – 17 milijardi kuna). Negativna vanjsko-trgovinska bilanca iznosi 37 posto (2012. imali smo deficit od 731 milijuna eura, a 2018. čak 1,4 milijarde eura). Posebice je to izraženo u stočarstvu (žive životinje, mlijeko, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi te jaja), a prema zadnjim podacima iz Eurostata vidljivo je da su najviše pogođeni osjetljivi sektori poput govedarstva (pad broja goveda 8,2 posto i broja krava 9,3 posto).

Kumulativno je u poljoprivredi smanjen BDP, a posljedica je depopulacija ruralnih područja od deset posto, zbog čega u HPK-u apeliraju da se tijekom primjene strategija u obzir uzme dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako ne bi se zaustavila depopulacija.

Inače, Jakopović je krajem prošlog tjedna izabran za potpredsjednika Copa organizacije, europskog udruženja poljoprivrednika koje čini 60 organizacija iz zemalja EU i 36 partnerskih organizacija iz drugih europskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska.