Hrvatska
StoryEditor

Branko Milanović: Sukob SAD-a i Kine je neizbježan, ušli smo u razdoblje drugog hladnog rata

10. Ožujak 2021.
Branko Milanović

Sukob Sjedinjenih Američkih Država i Kine je neizbježan, ušli smo u razdoblje drugog hladnog rata, ali ni on kao niti prvi hladni rat ne treba završiti pravim ratom, istaknuo je jedan od vodećih svjetskih ekonomista dr. Branko Milanović gostujući u Adizes Southeast Europe (ASEE) Klubu 2040. Klub okuplja mlade ljude od 20 do 40 godina za koje se smatra da će do 2040. godine preuzeti vodeća mjesta u tvrtkama, a razgovor s poznatim srpsko-američkim ekonomistom videovezom vodio je Miodrag Šajatović, glavni urednik poslovnog tjednika Lider u povodu objavljivanja Milanovićeve knjige ’Globalni kapitalizam. Budućnost sustava koji vlada svijetom.'

- Širenje koronavirusa svijetom dovelo je do okolnosti koje nitko nije mogao pretpostaviti. To je prouzročilo zaokrete u američkoj politici, pa sada i republikanci i demokrati smatraju da je Kina za Ameriku veliki problem. Došlo je do promjene američke politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom, onda je krenula korona i Trump je ocijenio da je to napad Kine na njega. Do takvog stava je možda došlo zbog nemogućnosti Amerike da prihvati bipolarnost svjetske moći, a možda i zbog ideoloških razlika. Hladni rat je neizbježan. Kako će se kretati i završiti pitanje je –  iznosi Milanović.

Liberalni i politički kapitalizam

Ipak, kapitalizam je kao ekonomski sustav pobijedio, naglasio je, jer cijeli svijet radi po principima profita, privatnog sektora, radnike zapošljavaju kapitalisti, radnici ne samoupravljaju kao u socijalizmu i koordinacija je decentralizirana. Ne vidi kraj kapitalizma, još je moćniji zato što se proširio na nove proizvode, poput stanova koji su postali kapital za iznajmljivanje na jedan dan ili jedan sat, a postoje i novi poslovi šetača pasa ili dostave hrane. Smatra da su budućnost razvojne tvrtke koje će voditi mladi ljudi i koji će pozajmljivati kapital i razvijati posao, ne kao kapitalisti već kao radnici zato što nemaju svog kapitala.

Milanović dijeli kapitalizam na liberalni, meritokratski u Americi i na Zapadu kojeg čini višestranački sustav te politički za koji je primjer Kina u kojoj je važna uloga države. Tamo država, kazao je, u politici nema konkurenciju u srednjem građanskom sloju, ima utjecaj u mnogim sektorima, pa i bankarstvu, a takvi odnosi u Kini su posljedica dekolonizacije. Moguće je stoga da država bez teškoća onemogući Jacku Maa, vlasniku Alibabe, izlazak na burzu s njegovom Ant Grupom, što je mogla biti najveća prva javna ponuda dionica u povijesti, podsjetio je Milanović.

Također, liberalni kapitalizam kontroliraju oni koji imaju novac i oni koji su izabrani moraju prihvatiti ideje financijera što je po Milanoviću prisutno u Americi na predsjedničkim izborima te izborima za niže razine vlasti. Na području bivše države Milanović prepoznaje da su Hrvatska i Slovenija bliske liberalnom kapitalizmu, dok politički kapitalizam postoji u Srbiji i Crno Gori gdje je veća moć je države uz značajan utjecaj i onih koji imaju novac i moć.

Razine nejednakosti

Šajatović je podsjetio da je Milanović 2015. Lideru dao intervju 'U kapitalizmu postoje elementi koji će zaustaviti rast nejednakosti', pa ga je zanimalo je li se to i ostvarilo: povećava li se nejednakost ili smanjuje. Milanović je odgovorio da je u zadnjih 30 godina u Indiji, Kini i Rusiji nejednakost veća, ali da to ne znači da raste svake godine.

- Ako pogledamo Veliku Britaniju koja je bila primjer nejednakosti u vrijeme premijerke Margaret Thatcher, zadnjih 15 godina tamo nema povećanja nejednakosti. U Americi ogroman novac ide za pomoć u koronakrizi, zadnji paket iznosi 1,9 bilijuna dolara, 10 posto BDP-a, pa će vjerojatno doći do smanjenja nejednakosti. Nezadovoljstvo ljudi nema veze s razinom već nedostatkom ekonomskog poboljšanja srednje klase na Zapadu što je rezultat globalizacije i konkurencije manje plaćenih radnika u cijelom svijetu. Uz to nije došlo do redistribucijske funkcije države  – rekao je Milanović koji inače njeguje empirijski pristup i ne slaže se s teorijskim dijelom ekonomskih znanosti koje su postale sterilne i suhoparne.  

Milanović se složio sa Šajatovićem da ovdje nakon tranzicije imamo osjećaj da nejednakosti u društvu rastu, pri čemu postoji pitanje je li se svuda gospodarski raslo jednako i koliko je rast uspješan. U slučaju relativno uspješnog rasta može se trpjeti pojačanje nejednakosti jer onda svi nešto dobivaju, istaknuo je Milanović, ali netrpeljivost nastaje kada rast postane spor ili nulti, pa nejednakost postane značajna. Uz to je važno je i kako je došlo do nejednakosti, recimo, u Rusiji u se obogatili ljudi s političkim vezama.  

Odgovarajući na pitanja sudionika Milanović je istaknuo da je postoji ogroman porast novčane mase u Americi i Europi, obiteljima se, primjerice, daje 2000 dolara i 600 dolara nezaposlenima pogođenima koronom. Velik novac ide i tvrtkama, pri čemu količina novca dovodi do povećanja vrijednosti financijskih instrumenata koji su u rukama bogatih.

Slična je kriza bila 1918. sa španjolskom gripom, ali države tada nisu davale novac tvrtkama i pojedincima, već su se bavili higijenskim mjerama. Primjećuje porast nejednakosti u Americi, jer bogati imaju velike mogućnosti štednje, dok srednjoj klasi dohoci stagniraju. Po Milanoviću bogati su davali zajmove srednjoj klasi i 2007. i 2008. što ona nije mogla vraćati, tako da je nejednakost bila i u temelju te financijske krize.

Uloga Kine

Šajatović je naglasio da se sada kapitalizam urušio i da postoji prešutni sporazum po kojem se svi prave da je sve u redu, čemu je Milanović dodao da je to samo dok traje koronakriza. Politički problemi pojavit će se poslije korone, isto kao što su nakon 2007. i 2008. došli Brexit i Trump.

- Poslije 1990. postojalo je vjerovanje da je pronađen najbolji sustav, liberalna demokracija i kapitalizam, no sada ne možemo tvrditi da će jedan poredak ekonomski i politički zavladati svijetom, sve je previše složeno. Na ekonomskoj razini da, manje-više je do toga došlo, ali ne treba značiti da će biti i na političkoj. Nije slučajno da se zemlje koje su imale imperijalne sustave poput Turske, Irana i Rusije, ne podudaraju se s onim na Zapadu. Kina je prihvatila formiranje nove klase bogatih kapitalista te je u gradovima 92 posto stanovnika zaposleno u privatnim tvrtkama. Opasnost za postizanje značajne ulogu Kine u svijetu su organi vlasti na nižim razinama koji ne pokazuju sliku stanja kakvo jest. To se dogodilo u Wuhanu kada nisu htjeli odmah dati podatke o širenju koronavirusa misleći da će sve riješiti sami. Uz to kako bi povećala svoj utjecaj morala bi imati svoj model politike koji nije primjenjiv samo u Kini – tvrdi Milanović.

Milanović podržava parlamentarne sustave poput onih u Njemačkoj i Nizozemskoj i zanimljivo mu je da su sve bivše zemlje u sklopu SSSR-a i SFRJ preuzele polupredsjedničke sustave. Smatra da je i dalje cilj poduzetnika ostvarenje profita, ali i da bi menadžeri i zaposleni trebali sudjelovati u vlasništvu ili dobiti te da se samoupravljanje ne treba odbijati.   

 

19. travanj 2024 10:52