Hrvatska
StoryEditor

Budućnost poduzetništva - Jao i bravo poduzetnicima bez europske štake!

20. Rujan 2020.
Najveći potencijal svježeg kapitala i financiranja poduzetništva idućih godina vidi se u novcu EU, dijelom u sklopu potpora, ali i jamstvava i subvencioniranih zajmova. No ozbiljni poduzetnici oslanjaju se ponajprije na sebe, sklapaju nove ugovore i u inozemstvu, ali planiraju na kraće staze

Mnogi su se upitnici nadvili nad poslovanje mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika dok pokušavaju na nogama dočekati kraj poslovne godine. U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode da se tvrtke na novi način poslovanja pripremaju i provode ga već pola godine te da posluju otežano, pri čemu posebno teško zadržavaju radna mjesta. Smatraju da mjere koju su sada na snazi, uz one koje će se tek primjenjivati, mogu znatno pomoći proizvodnim tvrtkama, od financiranja skraćenog radnog tjedna do mjera u distribuciji i logistici.

Nemoguće bez kontakta

Svim tvrtkama povećali su se mjesečni troškovi zaštite od pandemije, rekli su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pa je prosječni iznos od oko pet tisuća kuna uz ostala opterećenja problem posebice mikrotvrtkama i malim tvrtkama. Naglasili su da ukidanje restriktivnih mjera mnogima nije donijelo očekivan oporavak u poslovanju, djelomično i zbog opreza domaćih klijenata i potrošača.

– Izbjegavanjem novog lockdowna, ne samo u Hrvatskoj već i u Europskoj uniji i svijetu, omogućit će se stabilizacija dobavnih lanaca, proizvodnje i trgovine te će se u tome naći i naše tvrtke koje su dio tih lanaca. Obujam proizvodnje, distribucija i izvoz ne ovise samo o pojedinim tvrtkama nego i o ukupnim gospodarskim kretanjima država u našem okružju i na našim najsnažnijim izvoznim tržištima. Mikrotvrtke i male tvrtke okrenute domaćem tržištu opterećene su ukupnim ekonomskim kretanjima u kupovnoj moći i potrošnji. Najveći rizik ponovno prijeti uslužnim djelatnostima jer one ne mogu poslovati bez bliskoga kontakta i njih će moguća nova ograničenja najviše boljeti te utjecati na njihovo slabije poslovanje. Turistička sezona, zasad bolja od očekivane, donekle je potaknula poslovanje povezanih tvrtki, ali s novim trendovima u koronakrizi ujesen se očekuje dodatan udarac na poslovanje tvrtki iz uslužnih djelatnosti. Ponovno će biti jak udar i na one iz industrije evenata – predviđa HGK.

Prema mišljenju te institucije, najveći potencijal svježeg kapitala i financiranja u idućim godinama svakako će im biti novac EU, dijelom u sklopu potpora, ali i jamstava i subvencioniranih zajmova koji će omogućiti tvrtkama lakšu realizaciju financiranja njihova redovitog poslovanja, od osiguranja likvidnosti, operativnih troškova do mogućih novih kapitalnih ulaganja.

Poslovi u inozemstvu

U Inoxmont-VS-u iz Ludbrega u prvom valu koronakrize bilo je teškoća u dovršavanju ugovorenih poslova proizvodnje u pogonu u Sigecu Ludbreškom i montaži industrijskih pogona u inozemstvu te prebacivanju radne snage do mjesta montaže u inozemstvu zbog mjera ograničenja ulaska u države i izlaska iz njih. Za ovu i iduću godinu poduzeće je već ugovorilo četiri velika projekta u inozemstvu, od kojih se dva nastavljaju i 2022. To su strateški investicijski projekti u Europi za koje u Inoxmont-VS-u vjeruju da neće stati: geotermalne elektrane, rafinerije i tvornice papira i celuloze. Ne bude li ponovnog lockdowna i restrikcija u prebacivanju radnika i robe, nadaju se zadovoljavajućim rezultatima.

– Bili smo okrznuti, ali prvi val koronakrize nije nas slomio. U Hrvatskoj se mnogi poslodavci oslanjaju na državne mjere i moguće HBOR-ove kreditne programe, računaju na moratorije i reprogramiranje dugova. Pomoć poslodavcima važna je zbog očuvanja radnih mjesta, ekonomske aktivnosti i likvidnosti poduzetnika. Hrvatska, ne učeći iz prethodnih iskustava, brzo ulazi u krizu i sporo izlazi iz nje. Bude li tako i sada, ostat ćemo bez ljudskog kapitala, bez kojeg nema razvoja. Poduzetnici ne bi trebali prestati ulagati u ljude i tehnologiju ni u doba krize i neizvjesnosti. Proljetos su poslodavci odmah počeli otpuštati, što je pogrešan put. Tko će im raditi kad kriza završi? U mlade, perspektivne ljude treba mnogo ulagati. U suprotnome će nam otići, što je gubitak za poslodavca i velik gubitak za državu zbog loših demografskih okolnosti – tvrde u Inoxmont-VS-u, dodajući da je vidljivo da države članice EU ubrizgavaju mnogo jeftinog kapitala jer su vani zajmovi niski.

Iako ima mnogo fiskalnih nameta, u Hrvatskoj se više ne plaća doprinos za zapošljavanje iz bruto plaće, što smatraju pogrešnim. Daju primjer Njemačke, koja izdvaja 1,2 posto iz bruto plaće za nezaposlene, pa poslodavac u krizi može radnika poslati na burzu uz dobru naknadu. Kad ponovno stane na noge, radnik će se vratiti. Inoxmont-VS stoga predlaže fond za očuvanje radnih mjesta kako bi se prikupljeni novac pravilno rasporedio i podijelio nezaposlenima i poslodavcima u teškoćama.

Odgođena ulaganja

Marina Starčević-Perica, dr. med. dent., vlasnica ordinacije dentalne medicine Mdent iz Viškova kraj Rijeke, ističe da su ograničeno kretanje, restrikcijske mjere i strah izazvali znatan pad njihova poslovanja, posebice zato što više od pola pacijenata u Mdent dolazi iz inozemstva, pretežito iz Italije. Usprkos svemu zadovoljna je poslovanjem posljednjih nekoliko mjeseci nakon lockdowna. Ove je godine planirala unaprijediti poslovanje ulaganjem u nove tehnologije i opremu, što bi ubrzalo i usavršilo rad u ordinaciji, koji bi bio i dostupniji, ali to je prebačeno za iduću godinu. Planirala je također povećati kvalitetu i znanje tima različitim edukacijama i obrazovanjem u inozemstvu, no to je na kraju onemogućeno.

– Srećom, dio znanja ipak je prenesen u oblak pa smo mogli nešto naučiti ili podsjetiti se makar iz udobnosti svojeg doma. Od svih sam ulaganja, nažalost, odustala i, uzevši u obzir porast cijena materijala i njihovu dostupnost, smanjila troškove koliko je god bilo moguće. Prioritet je održavanje poslovanja, očuvanje radnih mjesta te zdravlja zaposlenika i pacijenata. Najviše od svega pogodilo nas je razdoblje karantene u kojem nam je bio onemogućen svakodnevan rad. Ponovna je prilagodba radu prema uvjetima Hrvatske komore dentalne medicine veoma teška zbog rada s jednokratnim materijalima, najviše zbog njihove ograničenosti dobave i cijena koje su drastično porasle, toliko da se većina naših doprinosa usmjerava u jednokratnu opremu, što stvara probleme s raspodjelom financija. Ova teška vremena okrenula su nas prema novom načinu rada, bez obzira na rizik koji donosi djelatnost dentalne medicine, pa sam bila prisiljena uvesti nove, ako ne i zaboravljene, protokole za očuvanje sigurnosti pacijenata i zaposlenika – opisuje Starčević-Perica.

Gradnja unatoč svemu

Danijel Funda, direktor tvrtke Funda iz Zaprešića, ističe da rade bolje od očekivanoga s obzirom na okolnosti i da se većina poslovnih djelatnosti odnosi na rad u graditeljstvu (ugradnja i distribucija hidroizolacijskih i termoizolacijskih sustava, energetska obnova, gradnja). Budući da se bave i turizmom te na Šolti i Braču nude 240 kreveta, pogodio ih je pad potražnje u lipnju i početkom srpnja, no kolovoz je bio na sedamdesetak posto u odnosu na prošlu godinu; u rujnu će biti zatvoreni.

– Osim što se epidemiološki pripremamo za jesen i zimu, odnosno nabavljamo opremu koju moramo imati, teško je bilo što predvidjeti i planirati. Za sada smo pokriveni ugovorima do kraja godine, imamo nekoliko velikih projekata na kojima radimo. Planove može pokvariti neka vrsta lockdowna. Kad je riječ o idućoj godini, a i pogledamo li makroekonomska financijska kretanja na našem tržištu i u okolici, teško je biti optimističan. Vjerujem da će sljedeće godine biti dodatnih mjera i poreznih rasterećenja za pomoć poduzetnicima, ali i za zadržavanje investitora koji su imali ulagačke planove. Sada gradimo stambenu zgradu s 28 stanova u Zaprešiću, a iduće godine planiramo graditi poslovnu zgradu sa skladištem u industrijskoj zoni u Zaprešiću te preseliti tvrtku iz središta Zaprešića – navodi Funda.

 

Pozitivne promjene

Inchoo iz Osijeka, čiji je osnivač i izvršni direktor Tomislav Bilić, pripremao se za mogući pad poslovanja, no porastao je i zabilježio povećanu aktivnost većine svojih klijenata. Bilić objašnjava da online trgovina svuda jako raste i da e-trgovci diljem svijeta, uz to što im se povećava prodaja, dobivaju i poticaje od svojih država, što povećava potražnju za potporom agencija za e-trgovinu. Za Inchoo je tako najveća promjena bila angažman na daljinu, za koji Bilić tvrdi da ih je unaprijedio.

– Zaposlenicima omogućujemo i rad od kuće, svatko može birati što mu više odgovara. To je potaknulo mnoge pozitivne promjene u tvrtki s čijim se uvođenjem do sada čekalo. Čak i kad završi razdoblje u kojem treba slušati Stožer, nastavit ćemo biti fleksibilni u vezi s radom od kuće. Već smo bili organizirali i CoronAFTER Party kojim smo proslavili kraj širenja koronavirusa. Nažalost, pokazalo se da je to bio samo prvi val i da ništa nije gotovo. S obzirom na to da nitko ne zna kad će doći kraj, Inchoo će prilagođavati poslovanje dobu neizvjesnosti na temeljima optimizma. Za razliku od mnogih tvrtki koje u ovim okolnostima i preživljavanje smatraju uspjehom, do kraja godine želimo umjereno rasti u odnosu na lani. Planove nećemo donositi za godišnja, nego za kraća razdoblja. Budući da Inchoo ima vlastiti kapital za ulaganja, usmjerit ćemo ga u gradnju kompetencija za rad na novoj platformi za e-trgovinu koju uskoro planiramo ponuditi – najavljuje Bilić.

 

20. travanj 2024 05:38