Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna potonule više od 13 posto, zaronivši na najniže razine u više od godinu dana, jer je širenje koronavirusa u svijetu izazvalo strahovanja od slabljenja globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 13,7 posto, na 50,52 dolara, što je njezin najveći tjedni pad od siječnja 2016. godine.
S obzirom na to da je cijena barela potonula nadomak 50 dolara, a tjedan prije bila je na preko 58, to bi se trebalo sigurno odraziti na cijene goriva u Hrvatskoj. Iako cijene barela izravno ne utječau na kretanje cijena u Hrvatskoj, utječu na tzv. Mediteransku burzu s koje naše naftne kompanije kupuju derivate.
Na američkom je tržištu, pak, cijena barela pala 16,1 posto, na 44,76 dolara, što je njezin najveći tjedni gubitak od prosinca 2008. godine. Pad cijena na najniže razine od kraja 2018. godine posljedica je niza vijesti koje pokazuju da broj novozaraženih od koronavirusa u svijetu raste brže nego u Kini, ponajviše u Južnoj Koreji, Iranu, Italiji...
Prema podacima objavljenim u nedjelju, u svijetu je ukupno oko 86.500 zaraženih od koronavirusa, a umrlo je gotovo 3.000 ljudi, ponajviše u Kini. Virus se proširio u 53 zemlje svijeta, pri čemu je više od 6.500 zaraženih i više od 100 umrlih. Vlade širom svijeta, od Australije, preko Irana do Italije, pokušavaju zaustaviti epidemiju, pa zatvaraju škole, otkazuju velike događaje i gomilaju medicinske zalihe. S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta kako kineskog, tako i ostalih gospodarstava.
Teško je, kažu, procijeniti koliko će širenje virusa u svijetu utjecati na globalno gospodarstvo, no jasno je da će štete biti veće nego što se još nedavno procjenjivalo. Zbog toga su oštro pale cijene dionica na svim svjetskim burzama, od Wall Streeta, preko azijskih, do europskih, pa je MSCI indeks svjetskih burzi prošloga tjedna potonuo više od 10 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od financijske krize 2008. godine.
Pritom je s burzi izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti, što predstavlja otprilike vrijednost godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) Japana, trećeg po veličini svjetskog gospodarstva. Ulagači se plaše da će usporavanje rasta svjetskog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za naftom.
- Na tržištima se u cijene pokušava ugraditi utjecaj koronavirusa, koji se i dalje širi, na gospodarstva i potražnju - kaže Jim Ritterbusch, predsjednik tvrtke Ritterbusch and Associates.
Zbog toga ulagači na naftnim tržištima pažljivo prate poruke iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i čekaju sjednicu tog kartela i njegovih saveznica na čelu s Rusijom početkom ožujka. Trenutno OPEC+ smanjuje proizvodnju za 1,7 milijuna barela dnevno, a tehnički je odbor preporučio da bi se trebala smanjiti za dodatnih 600 tisuća barela zbog pada potražnje povezanog s epidemijom. No, neke članice sklone su većem smanjenju proizvodnje, i do milijun barela dnevno u drugom tromjesečju.
- OPEC+ trebat će znatnije smanjiti proizvodnju, s obzirom da su cijene nafte u slobodnom padu - kaže Edward Moya, analitičar u tvrtki OANDA.