Hrvatska
StoryEditor

Cosmin Vladimirescu: Želimo izgraditi digitalnu ekonomiju dostupnu svakome

03. Siječanj 2021.
Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj
Obvezali smo se do 2025. u digitalnu ekonomiju uvesti milijardu ljudi i 50 milijuna malih i mikropoduzeća, a kao dio tog projekta usmjerit ćemo se i na pronalaženje idealnih poslovnih modela koji će pridonijeti rastu poslovanja 25 milijuna poduzetnica

Cosmin Vladimirescu, country manager Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku, iskusni je menadžer srednje generacije potekao iz financijskog sektora, koordinira poslovanje tvrtke u obje zemlje, upravlja poslovnim odnosima s financijskim institucijama i ostalim tržišnim dionicima kontinuirano uvodeći različite inovacije. Aktivno je sudjelovao na projektima i uslugama koji su omogućili plaćanje naknada i poreza Mastercard karticama, primanje novca poslanog putem Western Uniona, usluzi plaćanja u ratama i brojnim drugim uslugama koje su unaprijedile korisničko iskustvo, a njegov poseban fokus su projekti povezani s društveno odgovornim poslovanjem, što je i Mastercardov fokus, kako na globalnom tržištu, tako i lokalno.

Odgovorni ste za hrvatsko i rumunjsko tržište, koja je razlika između njih i po čemu se Rumunji razlikuju od Hrvata?

– Iako svako tržište ima posebnosti, smatram da oba imaju više sličnosti nego razlika, oba su posttranzicijska i suočena s izazovima brojnih reformi i pristupanjima raznim integracijama. Također, oba tržišta karakteriziraju ulasci stranih banaka, što je stvorilo vrlo konkurentno okružja. Prije pandemije, i hrvatsko i rumunjsko tržište bilježila su rast privatne potrošnje, koja je dovela i do rasta upotrebe kartica te velikog broja elektroničkih plaćanja jer su dvije do tri transakcije beskontaktne, što je bio rezultat pozitivnog stajališta građana prema potrošnji, ali i pozitivne percepcije gospodarstva. Pandemija i lockdown pokazali su da su i Rumunji i Hrvati shvatili važnost zajednice i lokalnih trgovina te da sve više troše na lokalne proizvode kako bi pomogli oporavku društava u kojima žive. Kada govorimo o razlikama, moram naglasiti da su financijska uključenost i pristup financijama u Rumunjskoj manji nego u Hrvatskoj. Primjerice, dok u Hrvatskoj bilježimo 2,8 kartica po stanovniku, u Rumunjskoj je ta brojka mnogo manja i iznosi 1,3.

Koja su vaša zapažanja o potrošačkim navikama? Koja je razlika između novih i starih potrošača, kakvi su trendovi?

– Kupovne navike odražavaju povjerenje potrošača u gospodarstvo i cjelokupni osjećaj sigurnosti, stoga se ponašanje potrošača mijenja. Zato ne čudi da je trenutačno prisutan trend smanjenja potrošnje, bilo da je riječ o veličini potrošačke košarice, učestalosti kupnje ili kupnji na popustima, a tendencija preferiranja domaćih proizvoda sve je izraženija. Raste i učestalost beskontaktnog plaćanja i okretanje online kupnji, preferiraju se pouzdani brendovi, kao i oni koji ulažu u zajednicu. Osim toga, pandemija je ubrzala proces digitalizacije, a platforme za koje se predviđalo da će se razvijati godinama, zaživjele su gotovo preko noći. Te trendove potvrđuje i istraživanje 'MasterIndex' provedeno u listopadu, koje je pokazalo da je broj onih koji kupuju online premašio 90 posto, od čega gotovo polovica to čini jednom na mjesec. Trenutačno stanje najbolje odražava činjenica da je koronakriza odgovorna za smanjenje prihoda 48 posto ispitanika, a 62 posto njih odustalo od velikih kupnji. I to su činjenice koje će znatno utjecati na tržišta u idućim godinama.

Osim privatnih korisnika, pažnju posvećujete i poslovnim korisnicima. Postoje li razlike između ove dvije kategorije kada govorimo o uvjetima korištenja i pogodnostima koje nudite?

– Bez obzira na to je li riječ o privatnim ili poslovnim korisnicima, cilj nam je osigurati tehnička rješenja, infrastrukturu te podršku koja donosi još brže transakcije uz besprijekorno korisničko iskustvo i potpunu sigurnost osobnih podataka i transakcija. Korištenje privatne ili poslovne Mastercard kartice važna je odluka, bez obzira je li riječ o velikom poduzetniku ili vlasniku male tvrtke, obje kartice imaju svoje prednosti, pa je važno razmotriti sve njihove mogućnosti.

Sve se veća pozornost posvećuju društvenoj odgovornosti kompanija. Primjećujete li takav trend i kod vaših klijenata?

– Sada je pravo vrijeme da se usredotočimo na ulaganje u zajednicu, da se uhvatimo ukoštac sa socijalnim i ekološkim izazovima te da društvenu odgovornost prema zajednicama u kojima djeluju kompanije postave kao dugoročan cilj. Pandemija povećava očekivanja potrošača, na način da preferiraju tvrtke koje su društveno odgovorne. Stoga možemo očekivati da će u postpandemijskom razdoblju potrošači nagrađivati kompanije koje više ulažu u zajednice u kojima djeluju te imaju razvijene strategije društveno odgovornog poslovanja.

Mastercard je pokrenuo brojne globalne inicijative podupirući razne fundacije. O kakvim je inicijativama i projektima riječ?

– Naša globalna nastojanja idu u smjeru povećanja socijalne odgovornosti, obavljanja posla na transparentan način te odgovornog ponašanja kompanije prema okolišu. Povezali smo se sa zakladom Bill & Melinda Gates i zakladom Wellcome kako bismo zajedno pomogli razvoj terapija i lijekova protiv koronavirusa. Cilj nam je podržati, koordinirati i ubrzati istraživanja te nove lijekove učiniti dostupnim siromašnim zemljama. Mastercard se obvezao donirati i 300 milijuna američkih dolara za borbu protiv pandemije i tako pomoći malim, financijski ranjivim poduzećima diljem svijeta. Osim toga, pokrenuli smo inicijativu Priceless Planet, platformu koja objedinjava napore održiva poslovanja, u svrhu investiranja u pošumljavanje kako bi se očuvao okoliš. Zajedno s partnerima s kojima dijelimo zajedničke vrijednosti, poput održivosti te energetske učinkovitosti, obvezali smo se u idućih pet godina posaditi 100 milijuna stabala diljem svijeta.

Često ističete važnost digitalizacije. Zašto?

– Cilj nam je izgraditi digitalnu ekonomiju dostupnu svakome, bilo gdje u svijetu. S obzirom na brojne globalne razlike u stupnju digitalizacije, koje je dodatno produbila pandemija, obvezali smo se do 2025. u digitalnu ekonomiju uvesti milijardu ljudi i 50 milijuna malih i mikropoduzeća, a kao dio ovog projekta usmjerit ćemo se i na pronalaženje idealnih poslovnih modela koji će pridonijeti rastu poslovanja 25 milijuna poduzetnica. Želio bih istaknuti i Mastercardovu inicijativu 'Path to Priceless', kojoj je cilj pomoći milijune žena poduzetnica diljem svijeta. Lokalno, ove smo se godine fokusirali na edukativne programe i mentorstvo hrvatskih poduzetnica, vlasnica malih poduzeća, kako bi olakšali procese digitalizacije njihova poslovanja. Sljedeće godine nastavljamo taj projekt, kao i mnoge druge aktivnosti poticanja rasta poslovanja hrvatskih poduzetnika.

Uključeni ste u još neke lokalne projekte, koja je njihova svrha?

– Od 2012. surađujemo s ovogodišnjim dobitnikom Nobelove nagrade za mir, Svjetskim programom za hranu (World Food Programme), agencijom Ujedinjenih naroda koja radi na suzbijanju gladi u svijetu. Već četvrtu godinu zaredom, u partnerstvu s Konzumom, danas Konzumom plus, provodimo kampanju u kojoj prikupljamo sredstva za pružanje pomoći socijalno ugroženim obiteljima u Hrvatskoj koja imaju djecu predškolske i školske dobi te za UN-ov Svjetski program za hranu u svrhu osiguravanja školskih obroka u Ruandi. Tijekom mjesec dana, od svake transakcije provedene Mastercard® i Maestro® karticama u Konzumovim prodavaonicama diljem Hrvatske dio sredstava odvaja se za donaciju potrebitoj djeci u Hrvatskoj i Ruandi. Prošle godine smo putem tog programa donirali ukupno 340 tisuća kuna, čime se siromašnim obiteljima s predškolskom i školskom djecom pomoglo u zadovoljavanju njihovih najosnovnijih životnih potreba. Osim toga, u suradnji s OTP bankom prikupljamo sredstva za kvalitetniju zdravstvenu skrb na dječjim odjelima u hrvatskim bolnicama. Početni iznos donacije od milijun kuna uvećava se zaokruživanjem iznosa računa na sljedeću punu kunu prilikom svakog plaćanja onih korisnika koji aktiviraju ovu uslugu. Vjerujem da ovakve inicijative mogu imati veliki utjecaj, a ujedno predstavljaju i izvrstan primjer kako kreativna suradnja može rezultirati konkretnom pomoći lokalnoj zajednici.

27. travanj 2024 01:15