27. travanj 2021.

Danijel Delač: Hrvatima su među favoritima za ulaganje dionice Tesle, Netflixa i kriptovalute

Danijel Delač   

Premda se u Hrvatskoj novac još uvijek najčešće čuva u bankama, oni koji ulažu to više ne čine tako konzervativno kao nekad. Brokeri primjećuju neke promjene kod onih najhrabrijih ulagača koji ulažu u kompanije poput Tesle, Netflix, kineskog Nio-a ili ETF-ova s izloženosti prema kriptovalutama, a nove prilike sve se češće traže vani, na svjetskim burzama. Koje su najzanimljivije burze na kojima trguju InterCapitalovi klijenti unutar EU i izvan njega, pitali smo Danijela Delača, člana uprave te brokerske kuće.

- Unutar Europske unije naši klijenti prvenstveno trguju na burzi u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, a u nešto manjoj mjeri na burzama u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. Kad pričamo o 'egzotičnijim burzama' unutar EU, naši klijenti prilike traže na burzama zemalja srednje Europe, poput Mađarske, Poljske i Rumunjske. Slovensko tržište ne doživljamo kao nešto strano, ono je za nas gotovo 'domaće' s obzirom da je InterCapital član Ljubljanske burze. Jedini smo 'hrvatski broker' koji je član neke burze izvan RH.

Zašto baš te burze, koje su prednosti pred ostalim prilikama šire i dalje?

Glavni razlozi popularnosti tih europskih burzi su iznimna likvidnost, mogućnost dobivanja izloženosti pozicijama u glavnim globalnim valutama od dolara, eura, funte i švicarskog franka, a tu su i plastičniji razlozi poput radnog vremena burzi bez vremenske razlike te veliki izbor najvećih europskih kompanija koje su bliske domaćim investitorima.

Ali primjećujete i nove trendove, da se ulaže sve više i izvan EU. Što je u globalnim okvirima najatraktivnije domaćim ulagačima?

Izvan EU, naši klijenti u daleko najvećoj mjeri trguju u SAD-u. NYSE I NASDAQ su s razlogom najveće svjetske burze po volumenu trgovanja koje već godinama privlače sve više ulagatelja iz inozemstva. Najrazvijenije svjetsko tržište kapitala te tehnološki razvoj trgovinskih platformi je doveo do toga da je trgovanje američkim dionicama postalo dostupno na svakom pametnom telefonu.

Trguju li na burzama izvan EU više vaši domaći ili međunarodni klijenti, veliki ili mali?

I naši domaći i inozemni klijenti te mali, retail ulagatelji i profesionalni klijenti poput mirovinskih i investicijskih fondova, osiguranja i slično sve više trguje globalno. Domaće tržište im je postalo premalo, pa bilježimo snažan porast interesa u posljednjih par godina. Strana tržišta nude veću mogućnost diverzifikacije, mogućnost ulaganja u sektore koji nisu zastupljeni na domaćoj burzi (npr. tehnološki sektor), ogromnu likvidnost, ali i bolje prognoze ekonomskog rasta.

S kojim su dionicama u 2021. godini vaši klijenti najviše trgovali i koliko se trend razlikuje u odnosu na, primjerice, prvi kvartal prošle ili pretprošle godine? S kojim se ETF-ovima najviše trgovalo? Što ti trendovi govore?

InterCapital na mjesečnoj bazi prati najtrgovanije dionice i ETF-ove kojima naši klijenti trguju na stranim burzama i te su analize dostupne našim klijentima bez naknade. Ako usporedimo prvo tromjesečje ove godine s prošlogodišnjim, možemo reći da naši klijenti i dalje preferiraju tehnološki sektor. Među favoritima su dionice Tesle i manjih proizvođača električnih vozila kao NIO te najpoznatije tehnološke firme kao Microsoft, Netflix i sl. Također, sve više interesa bilježimo za vrijednosnice (dionice i ETF-ove) koji pružaju izloženost prema kripovalutama (bilo direktno ili indirektno). Naravno, s obzirom na veliku i heterogenu bazu klijenata te različite ciljeve njihovih ulaganja, nemoguće je sve svesti na zajednički nazivnik, i treba naglasiti da preferencije trgovanja iz prošlosti ne znače da se one neće promijeniti u budućnosti. Svaki ulagatelj sam za sebe mora izgraditi svoj investicijski portfelj u skladu sa svojim očekivanjima, tolerancijom rizika i vremenskim horizontom ulaganja.

A koje su razlike u trgovanju između vaših profesionalnih klijenata i pojedinaca s kapitalom tzv. malih ulagatelja?

Profesionalni klijenti imaju iznimno dug investicijski horizont i portfelje koji zahtijevaju veliku diverzifikaciju portfelja kroz različite valute, tipove financijskih instrumenata i slično, pa možemo reći da su njihova ulaganja i način trgovanja manje agresivni (tzv. kupi i drži pristup). Manji ulagatelji obično ne mogu ostvariti tako široku diverzifikaciju u razne sektore, burze i valute, te češće i aktivnije trguju. Naravno, to ne znači da nema malih ulagatelja koji također koriste 'kupi i drži' strategiju ili da ponekad profesionalni ulagači ne trguju aktivnije.

Spomenuli ste kineski Nio. Ulažu li i na koji način klijenti Intercapitala u kineske kompanije? Kakva je praksa i kako uopće iz EU ulagati u kineske kompanije?

Ulaganje u kineske kompanije direktno, odnosno lokalno, zna biti komplicirano i naši klijenti nisu pretjerano aktivni u Kini, ali primjerice interesa ima za trgovanjem na burzi u Hong Kongu. Klijenti koji traže izloženost kineskim kompanijama, slično kao i ruskim kompanijama obično tu izloženost traže na način da trguju tzv. GDR ili ADR izdanjima kineskih ili ruskih kompanija na burzama u New Yorku ili Londonu i to najčešće u dolaru. No, nedavno je američka administracija zabranila trgovanje dionicama tj. ADR-ima niza kineskih kompanija na burzama u SAD pa potencijalni ulagači u takve kompanije moraju biti svjesni tog potencijalnog rizika.